LJUDSKA PRAVA - Edukatalog

1 LJUDSKA PRAVAza ravnopravno i solidarno dru tvo!GOOD INICIJATIVA2017. "Sva LJUDSKA bi a ra aju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svije u te trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva." Op a deklaracija o ljudskim pravima, l. samimro enjempripadajunamtemeljnapravakojanamosi guravajudostojanstvoijednakost. Unato razli itostima, svi su isti po jednom SVI IMAMO JEDNAKA LJUDSKA PRAVA ! Kako funkcioniraju LJUDSKA PRAVA ?Lanaje Hrvatica, ena, bjelkinja i katolkinja. Jackje mu karac, Afroamerikanac, baptist i demokrat. Ma aje Slovenka, ena, lezbijka i vegetarijanka. Admirje Rom, mu karac, na elnik u op ini. Dinoje mu karac, musliman i elektrotehni ar. Irenaje ena, idovkai doktorica znanosti. to su LJUDSKA PRAVA ? LJUDSKA PRAVA = NA ELA i PROPISI da smo SVI JEDNAKI U PRAVIMA NEZAVISNO OD OSOBNIH RAZLIKA Svi smo ro eni slobodni i jednaki.

2 Svi imamo pravo na ivot, slobodu i sigurnost te na zadovoljene osnovnih potreba kao to su voda, hrana i skloni te bez obzira na to u kojoj zemlji ivimo, tko su na i roditelji, bez obzira na rasu, boju ko e, spol, vjeru, politi ko i drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, obrazovanje ili drugi status. Ja imam san. To je san koji je duboko ukorijenjen u ameri kom snu. Imam san da e se jednoga dana ova nacija izdi i i da e ivjeti po pravom kredu svoga postojanja: 'Za nas je ova istina sama po sebi razumljiva: da su svi ljudi stvoreni jednakima'. Dr. Martin Luther KingLjudska se PRAVA temelje na vrijednostima:dostojanstvo, jednakost, sloboda, po tovanje, nediskriminacija, tolerancija, pravda, odgovornost, suradnja i prihva anjeZalaganjem za ove vrijednosti, po tujemo druge i sebe. Kada su ove vrijednosti razumljive, op eprihva ene i po tuju se, nema nejednakog postupanja, odnosno nema diskriminacije.

3 LJUDSKA PRAVA su: univerzalna: uvijek su ista za sva LJUDSKA bi a bilo gdje na svijetu. neotu iva: ne mo emo ih izgubiti isto kao to ne mo emo prestati biti ljudsko bi e. nedjeljiva i me uovisna: nitko ne mo e oduzeti neko od PRAVA zato to je manje va no ili nije neophodno , povezana su i ne mogu se promatrati odvojeno jedna od nam uop e LJUDSKA PRAVA ?oIdeja o dostojanstvu, slobodi i jednakosti svih ljudi javila se u anti koj Gr koj (stoicizam) kao ideja o prirodnom pravu svakog pisani zakoni u drevnoj Mezopotamiji, Egiptu i Perziji pro irili su ove ideje u Indiju, Gr ku i Rimsko carstvo. Ljudi su ih prihva ali kao prirodne zakone, ali su ti zakoni bili stalno kr eni. oRazvoj ljudskih PRAVA kroz povijest mo e se pratiti kroz spise kroz koje su se ona oblikovala; preko prvih ograni avanja mo i kralja te uspostave osnovnih ljudskih PRAVA (Velika Povelja Slobode 1215.)

4 I Peticija o pravu 1628. u Engleskoj) do odre ivanja osnovnih neotu ivih ljudskih PRAVA (Deklaracija o neovisnosti 1776. u SAD-u te francuska Deklaracija o pravima ovjeka i gra anina 1789.) ZABRANA DISKRIMINACIJE U HRVATSKOJZ akon o suzbijanju diskriminacije NN 85/08, 112/12 Diskriminacija je stavljanje u nepovoljniji polo aj bilo koje osobe kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama po nekoj od zabranjenih osnova te stavljanje neke osobe u nepovoljniji polo aj na temelju pogre ne predod be o postojanju osnove za diskriminaciju (iz stavka 1.)Osnove po kojima je zabranjeno diskriminirati uklju uju: rasuili etni kupripadnost ili bojuko e, spol, jezik, vjeru, politi ko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, lanstvo u sindikatu, obrazovanje, dru tveni polo aj, bra ni ili obiteljski status, invaliditet, dob, zdravstveno stanje, genetsko naslije e, rodni identitet ili izra avanjete : Centar za mirovne studijeTijekom 20.

5 Stolje a: su se I. i II. Svjetski rat, u kojem su milijuni ljudi u Europi i Aziji bili ranjeni, gladovali, postali besku nici ili godine svjetski vo e rekli su DOSTA! Izvori fotografija: , su se da bi potpisali deklaraciju od 30 pravila lanaka nazvanih Op a deklaracija o ljudskim pravimaoDeklaracijom su poku ali precizno definirati i za titi LJUDSKA PRAVA svih ljudi, bez obzira na to gdje i kako ivjeli. oVe ina svjetskih zemalja obe ala je pridr avati se ovih temeljnih ljudskih fotografija: a deklaracija o ljudskim pravima idaljnja za tita ljudskih PRAVA (bro ura) Op a deklaracija o ljudskim pravima usvojena je 10. prosinca 1948. g. (UN) ovaj datum obilje ava se kao Me unarodni dan ljudskih LJUDSKA PRAVA : pravo na ivot, pravo na slobodan razvoj osobe, pravo na za titu od ka i gra anska PRAVA : pravo na slobodu mi ljenja i izra avanja, pravo na slobodu informiranja, pravo na neometano sudjelovanje u politi kom , ekonomska i kulturna PRAVA : pravo na obrazovanje, pravo na socijalnu sigurnost, po tenu naknadu za rad, odgovaraju i standard ivota i tre e generacije: pravo na mir, pravo na razvoj i pravo na zdrav okoli.

6 Za tita ljudskih pravaPo tivanje, za tita i promicanje ljudskih PRAVA obaveza je i odgovornost svake dr ave. Nezavisne komisije i sudovi osiguravaju za titu ljudskih PRAVA . Za tita se osigurava na me unarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Ujedinjeni narodi sustav konvencija za za titu ljudskih PRAVA na me unarodnoj HRVATSKOJ Ustav RH titi temeljna PRAVA i slobode u Republici Hrvatskoj. Ustavni sud RH, Pu ki pravobranitelj, Pravobranitelj za ravnopravnost spolova, Pravobranitelj za djecu i Pravobranitelj za osobe s invaliditetomupozoravaju na kr enja PRAVA . Saznajte vi e o njihovom radu na njihovim web stranicama!Ku a ljudskih PRAVA iz Zagreba je mre a organizacija civilnog dru tva za za titu i promicanje ljudskih EUROPI I SVIJETU U Europito ini Vije e Europe, Europska unija i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju. U Africi to ini Afri ka Americi Organizacija ameri kih dr Aziji Savez dr ava Jugoisto ne RightsFriendlySchoolssu projekt me unarodne organizacije za za titu ljudskih PRAVA Amnesty Internationalkoji podr ava kole i njihove zajednice u 14 zemalja svijeta s ciljem osna ivanja mladih ljudi i promocije aktivnog sudjelovanja svih lanova zajednice za integraciju ljudskih PRAVA , njihovih vrijednosti u svim podru jima kolske TO JE BITNA BORBA ZA LJUDSKA PRAVA ?

7 Je li tvoja prabaka imala ista PRAVA kao ti? Kako bi ti izgledao ivot da si Afroamerikanac/ka u SAD-u u 18. stolje u? Mo e li se sjetiti nekog primjera ljudi koji danas jo uvijek nemaju ista PRAVA kao ti ili primjera kr enja ljudskih PRAVA ? Zna li kako tititiljudska PRAVA ?Izvor fotografije: TO JE BITNA BORBA ZA LJUDSKA PRAVA ? Tvoja prabaka nije imala ista PRAVA kao i ti u dana nje vrijeme. Naime, ene u Hrvatskoj nisu smjele glasati na izborima prije 1945. godine. Da si Afroamerikanac u dr avama Juga SAD-u u18. stolje u bio bi rob. Pravo ena na glas u Hrvatskoj izboreno je 1945. Ropstvo je u Americi ukinuto 1865. Na alost, postoje primjeri kr enja ljudskih PRAVA u dana nje vrijeme Razmisli! PRAVA koja danas imamo izborena su kroz povijest!Izvor fotografije: PRAVA PO INJU OD Dru tveni anga man na zalaganju za pozitivne promjene -aktivizam-klju an je za za titu ljudskih PRAVA i dru tvenu solidarnostNe ekaj da ja u inim ne to za tvoja PRAVA .

8 To je tvoj svijet i ti ga mo e promijeniti."-MalalaYousafzai Gdje po inju LJUDSKA PRAVA ? U malim mjestima blizu doma, tako malima da ih se ne vidi na kartama svijeta. Ipak ta mjesta ine svijet pojedinca susjedstvo u kojem ivi, kola ili fakultet kojeg poha a, tvornica, farma ili ured u kojem radi. To su mjesta gdje svaki mu karac, ena i dijete tra i jednaku pravdu, jednaku ansu, jednako dostojanstvo bez diskriminacije. Ukoliko ta PRAVA ne zna e ni ta tamo, onda malo zna e bilo gdje drugdje. Bez djelovanja gra ana kojima je stalo da ih ostvaruju blizu svoga doma, uzalud emo tra iti napredak u irem svijetu. -Eleanor Roosevelt Prosvjedi mladih igraju va nu ulogu u zalaganju protiv rata, zlo ina i korupcije u vlasti, protiv cenzure, za obrazovanje i javni prijevoz. Tehnologija i digitalni mediji pove avaju vidljivost anga mana mladih u globalnoj borbi za LJUDSKA PRAVA u 21.

9 Stolje u. Ju noafri ka republika #FeesMustFall: studentske demonstracije u Ju noafri koj Republici 2016. godine, najve e od apartheidanastale su zbog predlo enog pove anja kolarina i do 12%. Prosvjedi su doveli do zatvaranja najpresti nijih dr avnih sveu ili ta i ju noafri ki predsjednik Zuma zamrznuo je pove anje kolarina uslijed pritiska :studentski prosvjedi protiv kolarina i organiziranje plenuma npr. plenum filozofskog fakulteta, prosvjedi za obrazovnu reformu Hrvatska mo e bolje!Srbija:2000. godine, prije pada vlasti Slobodana Milo evi a u Srbiji mladi su prosvjedovali na ulicama gradova u demonstracijama protiv nezaposlenosti, lo eg obrazovnog sustava i ekonomske nestabilnosti. Sto dana prosvjeda protiv vlasti u ljeti 2000. bio je za etak EXIT festivala koji je muzi kim i umjetni kim programom poticao i skupljao ljude na otpor i promjenuIZVORI:UNESCO (2002): International UNESCO Education Server for Democracy, Peace and Human Rights Education.

10 Kako su se razvijala LJUDSKA PRAVA ? Me unarodni ugovori u podru ju ljudskih PRAVA i Republika HrvatskaPregled presuda i odluka Europskog suda za LJUDSKA PRAVA protiv HrvatskeUstav RH Ured za LJUDSKA PRAVA i PRAVA nacionalnih manjina: Za tita i promicanje ljudskih pravaOp a deklaracija o ljudskim pravimaPREPORU ENA LITERATURA:PlayItFair! Human Rights EducationToolkitPriru nik Vije a Europe o odgoju i obrazovanju djece za LJUDSKA PRAVA : KompasitoDokumenti o dje jim pravima Pravobraniteljice za djecu Ku a ljudskih PRAVA : publikacije i materijali za Kratka povijest ljudskih PRAVA TV serialo ljudskim pravima Vedrana Spaji Vrka i sur. (2004): Pou avati PRAVA i slobode-priru nik za u itelje osnovne kole s vje bama za razrednu nastavu. Zagreb, Filozofski fakultet. Hvalanainteresuiulo enomvremenu! :Tanja JavorinaEmiliEma SedlarMartina HorvatDra en HoffmannSuradnice:Emina Bu inki Lovorka Ba i Grafi ko ure enje:Nikolina BatareloUre enje web stranice:Daniel Martinovi Razvijeno uz financijsku podr ku Mre e zaklada Otvoreno dru tvoiCentara znanja za dru tveni razvoj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog dru tva.