UPUTE ZA PROVEDBU RADNOG POSTUPKA U …

1 UPUTE ZA PROVEDBU RADNOG POSTUPKA U SKLADU S PRAVILIMA ZA TITE NA RADU PRI UREDSKIM POSLOVIMA I RADU S RA UNALIMA 2016. 2 1. UVOD Neosporna je injenica da radni procesi svojom raznoliko u uvjeta rada mogu ugroziti i naru iti zdravlje radnika. tetni uvjeti pri uredskim poslovima mogu biti: mehani ke opasnosti opasnost od padova elektri na struja fizikalne tetnosti statodinami ki napori psihofiziolo ki napori napori vida. Za tita na radu skup je djelatnosti (tehni kih, zdravstvenih, pravnih, pedago kih i dr.)

2 Kojima se otkrivaju i na najmanju mogu u mjeru smanjuju opasnosti koje ugro avaju i naru avaju zdravlje radnika. Svrha je za tite na radu stvoriti sigurne radne uvjete kako bi se sprije ile ozljede na radu i profesionalne bolesti. Za tita na radu u Republici Hrvatskoj regulirana je zakonodavstvom iz za tite na radu. Osnovu ine Ustav, Zakon o radu i Zakon o za titi na radu, a uz njih se pitanja iz za tite na radu ure uju i drugim zakonima i podzakonskim propisima. Uz to PROVEDBU za tite na radu obvezuju i konvencije Me unarodne organizacije rada koje je Republika Hrvatska preuzela.

3 Cilj je Zakona o za titi na radu u Republici Hrvatskoj, kao i svih podzakonskih propisa donesenih na temelju njega, spre avanje nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te za tita RADNOG okoli a. U Hrvatskoj se godi nje na radu ozlijedi prosje no radnika zbog ega se izgubi radnih dana. Od ozljeda na radu godi nje smrtno strada 40 ljudi, a 150 oboli od profesionalnih bolesti. Kako je o ito da ozljede na radu negativno utje u na dr avu, na svakog poslodavca zbog pove anja tro kova i smanjenja prihoda, a posebno na samog radnika, proces pove anja sigurnosti radnika name e se kao va an imperativ dru tvu u cjelini.

4 Nezgodom na radu nazivamo ne eljeni, odnosno nepredvi eni doga aj koji nastaje kao posljedica poreme aja u odnosima ovjeka i radne okoline. Ako poreme aja nema, vlada stanje dinami ke ravnote e. Ravnote u naru avaju opasni radni postupci ili opasni radni uvjeti, odnosno oboje zajedno. Posljedica nezgode mo e biti materijalni gubitak ( teta) i ozljeda, pa ak i smrt. Dugotrajno izlaganje nezdravoj i tetnoj radnoj okolini uzrokuje profesionalna oboljenja. Kod pojave opasnih postupaka postoje odre ene zakonitosti, dok do pogre ke ovjeka dolazi zbog toga to neka osobina ovjeka nije u skladu sa zahtjevima rada.

5 Prilago avanjem mjesta rada radniku, ure enjem RADNOG prostora, upotrebom sigurnih alata, strojeva i ure aja, opremanjem sredstvima za tite, njihovim pravilnim kori tenjem, dakle stvaranjem sigurne radne okoline, mogu se sprije iti nezgode na radu. Posljedice nezgode na radu u materijalnom pogledu uzrokuju zastoj u proizvodnji, o te enje sredstava rada ili o te enje materijala. Me utim, nezgode koje imaju za posljedicu ozljedu na radu, lak u ili te u, predstavljaju teret za ozlije enog zaposlenika, njegovu obitelj, tvrtku u kojoj je zaposlen i cijelu zajednicu.

6 Tro kovi lije enja i saniranja posljedica ozljede na radu u pravilu su vrlo veliki i predstavljaju ogromne gubitke za sve sudionike. S obzirom na to da se za tita na radu promatra kao humana, socijalna i ekonomska kategorija, svaka nezgoda predstavlja tro ak i zato je ulaganje u za titu na radu veliki dobitak u svakom pogledu. 3 2. MEHANI KE OPASNOSTI Mehani kim izvorima opasnosti smatraju se oni izvori koji uzrokuju takozvane mehani ke ozljede kao to su udarci, prignje enja, posjekotine i sli no. Do mehani kih ozljeda dolazi od predmeta u stanju mirovanja ili gibanja.

7 Tako se na primjer opasnosti od mehani kih ozljeda javljaju pri rukovanju o trim i iljastim predmetima, rotiraju im predmetima (ili u njihovoj blizini), na mjestima uklje tenja, u blizini predmeta koji se gibaju pravocrtno i sli no. Uredska radna oprema koja mo e predstavljati mehani ki izvor opasnosti U uredskoj radnoj opremi postoje mehanizmi kod kojih se pojavljuju razli ita gibanja. To su dijelovi ure aja koji prenose gibanje ili obavljaju neku radnu operaciju. Takvi pokretni dijelovi mogu zahvatiti dijelove odje e, prste ili aku, a nisu za ti eni na odgovaraju i na in.

8 Da bi se osobe koje rukuju tim strojevima i ure ajima za titile, ovi opasni dijelovi osiguravaju se posebnim poklopcima ili se cijeli ure aj nalazi u zatvorenoj kutiji. Tako er treba imati na umu da je otklanjanje kvara na uredskom stroju te njegovo podmazivanje posao koji treba obavljati slu ba odr avanja. Za vrijeme rada na stroju ne smiju se skidati poklopci, odnosno na stroju se ne smije raditi ako svi poklopci ili kutije nisu na svojim mjestima. Ne poku avajte sami otkloniti kvar na uredskoj radnoj opremi. Razbijeno posu e, a e ili boce svojim o trim bridovima predstavljaju opasnost od posjekotina.

9 Ovakve razbijene predmete odmah sklonite i bacite. Ako ste ih bacili u ko aru za sme e, upozorite na to ista ice. 4 3. OPASNOSTI OD PADOVA Statistike pokazuju da se najve i broj ozljeda zbog padova doga a kada se radnik spotakne o ne to ili se poklizne, a velik je broj ozljeda i zbog padova sa stepeni ta i s visine. Takve ozljede ine ak i do 30 % svih ozljeda na radu. Osim ekonomske tete one uzrokuju bol, patnju, a ponekad ak i smrt radnika. Ve ina tih slu ajeva nije se ni trebala dogoditi. Radnik se poklizne kada je premalo trenje izme u obu e koju nosi i povr ine po kojoj hoda, a spotakne se kad se nogom nenamjerno udari u neki objekt i tako izgubi ravnote u.

10 Naj e i uzroci padova kada se radnik poklizne: mokre povr ine ili proliveno ulje vremenske neprilike izlizani tepisi podovi razli itog stupnja istezanja. Naj e i uzroci padova kada se radnik spotakne: nepreglednost RADNOG prostora lo a osvijetljenost kablovi na putu nezatvorene donje police neravne podne povr ine naborani tepisi. 5 Kako sprije iti da se radnik poklizne ili spotakne? - odmah o istiti, obrisati i osu iti sve prolivene teku ine - ozna iti mokra podru ja - paziti da su radne povr ine iste i prolazi slobodni - pri vrstiti (prilijepiti)