Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi

1 Hrvatski jadranski otoci, oto i i i hridi sika od Mondefusta, Palagru a Mjerenja obale isto nog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odli ni i dosad jo uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istra ivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i povr ine hrvatskih otoka i oto i a ve ih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007.

2 Godine objavljena opse na nova gra a, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifi nom administrativnom kori tenju, a ne statistici . Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje oto i e i hridi , iako ulaze u kona ne Brojka 1244, koja je sada naj e e u optjecaju, uop e nije Osnovni izvor za na popis je, dakle, [2007], i u grani nim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljede em koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazlo enjima ispod crte.

3 U tre em koraku uklju eno je jo nekoliko dodatnih podataka s obrazlo 1 Ante Iri , Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplan i Leder, T. Ujevi , M. ala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1 Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Dr avni program za tite i kori tenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, ; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.

4 Ministarstvo je objavilo prvi pregled ve 1997. (u sklopu Nacionalnog programa razvitka otoka), ali koji je tada bio jo samo lo a reprodukcija [1955]. 4 Za usporedbu mogu navesti da do prije nekoliko godina nije bilo nikakvih pouzdanih podataka o onoj slovenskoj svetinji, o slovenskim dvatisu acima , vrhovima iznad dvije tisu e, pa je prebrojavanje i svrstavanje planina svakako lak i posao. Upotrebljiv popis stvoren je tek nakon to je njegov autor, osim kori tenja najboljih topografskih karata, skoro sve te planine i osobno obi ao (vidi ~mcuder). 5 U gra i Ministarstva poimence je ili s lokacijom navedeno samo oko 1040 jedinki.

5 Uz to je navedeno da se popis odnosi samo na nadmorske tvorbe , iako se ini, poznavaju i izvore, da brojka 1244 uklju uje i grebene . 6 Po podacima [1955] tada je uz jadransku obalu Crne gore bilo 44 otoka, oto i a i hridi te 4 grebena, dok je uz slovensku obalu tek u novije vrijeme na injen 1 umjetni oto i u marini Portoro u Luciji te sagra en 1 ve i svjetionik ispred Debelog rti a. fd, prosinac 2012 2 TO JEST I TO NIJE OTOK 1. Mijenjanje u vremenu: ljudi grade nasipe i otoci nestaju (Primo ten), drugdje kopaju kanale kojima ih stvaraju (Osinj), ili pak pretvore jedan u dva (Lo inj); esto grade umjetne otoke (Ka e).

6 Ljudski se zahvati ne smiju previdjeti. Na kartama i popisima postoji mnogo zaostataka . Stanje se neprestano mijenja. 2. Veli ina: kada se ne to to viri iz mora ve smatra otokom? Hrvatski popisi uklju uju, u pravilu, sve oto i e i hridi , do onih najmanjih. Treba uva avati jedino granicu izme u oto i a hridi koji su stalno iznad razine mora, i grebena, koji su bar povremeno (u normalnoj plimi) pod vodom. U na em popisu se, kao u [2007], grebenima ne bavimo. Mo da je razlog dizanje razine mora na isto noj jadranskoj obali, ne znam, injenica je da je na kartama i popisima (recimo, na onom iz 1955.)

7 !) jo dosta hridi koje su danas samo podvodni grebeni in pli ine. Potrebno je provjeriti na terenu. A kroz deset godina e stanje opet biti druk ije. 3. Udaljenost od obale: kakvi trebaju biti irina ili dubina prolaza ili tjesnaca, koji odvaja otok od susjednog kopna, da se ne to smatra otokom? U istra ivanju, objavljenom 1911., tra ili su samo u dubinama mora izvan izobate 5m. U navedenim suvremenim pregledima o tome se ne izja njavaju, ali su, sude i po rezultatima, postupali sli no kao i ja: da prolaz mora biti irok i dubok barem toliko da kroz njega pro e manji amac.

8 (Na isti na in je trebalo initi razliku izme u mosta koji vodi na otok i nasipa s rupama, zbog kojega ne to nije otok. Nin i Otok Rogoznicu ne mo e oploviti amcem, ali se moglo, bar u vrijeme sastavljanja ovog pregleda, oploviti Poluotok Tribunj i ka tel u Ka tel Gomilici.) 4. Umjetni otoci: kako nije mogu e isklju ivati umjetne tvorbe, nastaje problem sa velikim brojem samostalno stoje ih svjetionika i drugih oznaka za navigaciju. Tu se moramo osloniti na isto prakti na mjerila. U na pregled smo uklju ili ve e svjetionike , koji na betonskoj platformi imaju i sobicu za plin itd.

9 S vratima (takvih je ukupno 15). Oni su ve inom izvan u eg priobalnog pojasa, imaju svoja imena i svi su iznimno va ni i lijepi. Za druge ljudske zahvate u more dr imo se pravila da ne uzimamo u obzir objekte (samostalno stoje e molove i sl.) sagra ene uz obalu. Druge moramo uklju iti. 5. Granica kopno more: glavni problem nastupa u grani noj zoni izme u kopna i mora. Na mnogim obalama su predjeli s hridima i stijenama koje su mnogo ve e od, recimo, nespornih sika i pupaka komi kog mora, i koje odgovaraju i kriteriju udaljenosti, ali ih je besmisleno uklju ivati, jer ih tamo mo e biti i stotinu.

10 U toj grani noj zoni esto se moramo odlu ivati subjektivno , u nekoj kombinaciji obaju kriterija. Uva avaju i sva spomenuta ograni enja, bilo je rabe i ta mjerila, naslanjanjaju i se na ve postoje e izvore i s puno provjeravanja na terenu ipak mogu e sastaviti dosad najpotpuniji pregled hrvatskih jadranskih otoka, oto i a i hridi . Razumije se da ima i u njemu jo dosta pogre aka . NASELJENI OTOCI U [1955] te u prvom popisu Ministarstva iz 1997. navedeno je da je broj stalno naseljenih otoka (bez onih koji su naseljeni samo sezonski ili samo slu benom posadom) 66 i 67.