KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA Tjelesna i …

1 Tjelesna i zdravstvena kulturaKURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETAZA OSNOVNE KOLE I GIMNAZIJEGMO Ministarstvo znanosti i obrazovanjaKurikulum NASTAVNOGA PREDMETA Tjelesna i zdravstvena kultura ine ovaj glavni dokument te prilozi: Odgojno-obrazovni ishodi, razrade ishoda, razine usvojenosti i sadr aji preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda po razredima i predmetnim podru jima za 1. razred O , 5. razred O te 1. r. S .s popisom literature Prikaz godi njeg broja sati i oblika izvo enja NASTAVNOGA PREDMETA Tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli i gimnazijama nastavnog PREDMETA Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovne kole i gimnazijeOdluka o dono enju kurikuluma za nastavni predmet Tjelesne i zdravstvene kulture za osnovne kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj objavljena je u Narodnim novinama, broj 27/2019.

2 , 20. o ujka 2019. : Ministarstvo znanosti i obrazovanjaZa nakladnika: prof. dr. sc. Bla enka Divjak, ministricaGrafi ko oblikovanje: Leonardo media : 978-953-8103-74-2 SADR AJA/ SVRHA I OPIS PREDMETA 5B/ ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U ENJA I POU AVANJA 7C/ PREDMETNA PODRU JA KURIKULUMA 8 A/ KINEZIOLO KA TEORIJSKA I MOTORI KA ZNANJA (O TZK A; S TZK G A) 9 B) MORFOLO KA OBILJE JA, MOTORI KE I FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI (O TZK B; S TZK GB) 10 C) MOTORI KA POSTIGNU A (O TZK C; S TZK G C) 10 D) ZDRAVSTVENI I ODGOJNI U INCI TJELESNOG VJE BANJA (O TZK D; S TZK G D) 11D/ ODGOJNO-OBRAZOVNA O EKIVANJA PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRU JIMA TE KLJU NI SADR AJI 12E/ POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I ME UPREDMETNIM TEMAMA 24F/ U ENJE I POU AVANJE PREDMETA 26G/ VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA 28 PRILOG 1.

3 KURIKULUMA NASTAVNOG PREDMETA Tjelesna I ZDRAVSTVENA KULTURA 1. RAZRED OSNOVNE KOLE 325. RAZRED OSNOVNE KOLE 381. RAZRED SREDNJE KOLE 48 PRILOG 2. KURIKULUMA NASTAVNOG PREDMETA Tjelesna I ZDRAVSTVENA KULTURA PRIKAZ GODI NJEG BROJA SATI I OBLIKA IZVO ENJA NASTAVNOGA PREDMETA Tjelesna I ZDRAVSTVENA KULTURA U OSNOVNOJ KOLI I GIMNAZIJAMA 57 Tjelesna I ZDRAVST VENA KULTURA5 Tjelesna i zdravstvena kultura (pokrata: u daljnjem tekstu TZK) provodi se u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnoga sustava Republike Hrvatske te je uz izvannastavne i izvan kolske (kineziolo ke/sportske) aktivnosti sastavni dio tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podru ja. Temelji se na usvajanju i usavr avanju kineziolo kih motori kih vje tina, znanja i navika koje pridonose zadovoljavanju osnovne ljudske potrebe za kretanjem; razvoju morfolo kih obilje ja, motori kih i funkcionalnih sposobnosti; sudjelovanju u elementarnim i naprednim kineziolo kim/sportskim programima te stvaranju kriti kog promi ljanja i pozitivnog stajali ta prema tjelesnom vje banju, zdravlju i zdravom na inu ivljenja.

4 Time se stje u temeljne kompetencije, poglavito one koje proizlaze iz potrebe primjerenog i stalnog prilago avanja novim radnim i ivotnim uvjetima. Stru ne i znanstvene spoznaje za ovaj predmet proizlaze iz znanstvenog polja Kineziologije, odnosno iz njezinih znanstvenih grana kao to su: Kineziolo ka edukacija, Kineziologija sporta, Kineziolo ka rekreacija, Kineziolo ka antropologija, Kineziterapija i prilago ena Tjelesna U definiranju opisa i odgojno-obrazovnih ciljeva u enja, pou avanja i vje banja zna ajne su spoznaje o utjecaju programiranoga tjelesnog vje banja na razvoj i odr avanje morfolo kih obilje ja, motori kih i funkcionalnih TZK omogu uje da u enici bolje upoznaju svoje tijelo, njegovo funkcioniranje, prednosti i ograni enja, da razumiju va nost cjelo ivotnoga tjelesnog vje banja za o uvanje i unaprje enje zdravlja, poti e skladan rast i razvoj organizma te pravilno tjelesno dr anje, pridonosi ve im radnim sposobnostima, uspjehu u u enju te osobnom i socijalnom vje banjem omogu uje se pove anje socijalne inkluzije.

5 Razvija se sposobnost dono enja odluka i rje avanja situacijskih problema, ali isto tako razvija se samopouzdanje, samopoimanje, upornost, odlu nost te mnoga pozitivna psihi ka obilje ja u enika. Znanje i vje tine koje se stje u te navike koje se razvijaju u ovome nastavnom predmetu poti u solidarnost, osje aj odgovornosti, razvijanje moralnih vrijednosti i samopo tovanje te prihva anje razli Svrha i opis predmeta6U irokome rasponu vrijednosti, nastavni predmet TZK pridonosi, uz ostalo, upoznavanju s olimpijskim pokretom, razvoju nacionalnoga identiteta, o uvanju tradicijske kulture te razvoju socijalne kohezije, povjerenja i njegovanju kvalitetnih me uljudskih odnosa. Va no mjesto TZK ima i u Nacionalnome programu sporta u smislu pravodobnog prepoznavanja i usmjeravanja u enika u odgovaraju e izvannastavne i izvan kolske kineziolo ke/sportske aktivnosti koje odgovaraju razinama njihova talenta, interesa i mogu odgojno-obrazovna razina i ciklus temelje se i nastavljaju na usvojena kineziolo ka motori ka znanje i vje tine, to omogu uje povezano i u inkovito djelovanje na antropolo ka obilje ja u enika.

6 Sadr aji ovoga PREDMETA , promicanjem primjerenog pona anja i prihva anjem op eljudskih vrijednosti, zna ajni su odgojni imbenici te upu uju na nenasilno rje avanje sukoba, razvijaju sposobnost ovladavanja i upravljanja ostalim neprimjerenim oblicima pona anja te pridonose emocionalnoj samoregulaciji. Predmet TZK djeluje rastere uju e na u enike i predstavlja planski odre en i u inkovit na in aktivnog odmora. Prema tome, ne bi ga trebalo smatrati ukupnim optere enjem kojem je u enik izlo en posebice u temelju navedenog, TZK je jedan od bitnih initelja zdravlja te pridonosi razvoju osobnosti u enika, osvje uje va nost prevencije nastanka pretilosti i s njom povezanih bolesti. Pravilnim tjelesnim dr anjem smanjene su mogu nosti nastanka ozljeda ili bolnih sindroma te time TZK pozitivno utje e i na cjeloviti antropolo ki nim i znanstveno utemeljenim tjelesnim vje banjem ostvaruje se zna aj Tjelesnoga i zdravstvenoga odgojno-obrazovnog podru ja u formiranju pozitivnog stajali ta prema tjelesnom vje banju, zdravlju i kvaliteti I ZDRAVST VENA KULTURA71.

7 Stjecati kineziolo ka teorijska i motori ka znanja s ciljem samostalne primjene u svakodnevnome tjelesnom vje Osposobiti za pra enje morfolo kih obilje ja, motori kih i funkcionalnih sposobnosti te obilje ja pravilnoga tjelesnog dr anja radi kontrole, odr avanja i unaprje ivanja osobne tjelesne spremnosti. 3. Osposobiti za samostalnu provedbu programa usmjerenog podizanju razine motori kih sposobnosti i postignu a s naglaskom na provo enje tjelesnog vje banja u prirodi i ostalim odgovaraju im otvorenim i zatvorenim sportskim vje bali tima. 4. Razviti pozitivno stajali te prema kineziolo kim aktivnostima, usvojiti navike redovitoga tjelesnog vje banja radi podizanja razine zdravlja i kvalitete Usvojiti odgojne vrijednosti tijekom tjelesnog vje banja i primjenjivati ih u svakod-nevnim ivotnim ciljevi u enja i pou avanja NASTAVNOGA PREDMETA Tjelesna i zdravstvena kultura8 Tjelesna I ZDRAVSTVENA KULTURAP redmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadr i etiri predmetna podru ja: A) Kineziolo ka teorijska i motori ka znanja (O TZK A; S TZK G A) B) Morfolo ka obilje ja, motori ke i funkcionalne sposobnosti (O TZK B; S TZK GB) C) Motori ka postignu a (O TZK C; S TZK G C) D) Zdravstveni i odgojni u inci tjelesnog vje banja (O TZK D.

8 S TZK G D) Predmetna podru ja kurikuluma, obja njena opisom i smjernicama, osiguravaju razumljivost, dore enost i kontinuitet odgojno-obrazovnog procesa. Njima se odre uju sve aktivnosti koje ine smislene i jedinstvene cjeline, a koje su temeljene na irokom rasponu mogu nosti, od usvajanja i usavr avanja kineziolo kih teorijskih i motori kih znanja, vje banja, brige o tijelu do odgojno-obrazovnih utjecaja. Tjelesnim vje banjem se uz usvajanje kineziolo kih teorijskih i motori kih znanja, uz usavr avanje i njihovu primjenu te specifi nim motori kim i kineziterapijskim vje bama otvara prostor za uspje nost odgojno-obrazovnog procesa. Stvara se mogu nost kriti kog promi ljanja, dono enje C Predmetna podru ja kurikulumaABKINEZIOLO KA TEORIJSKA I MOTORI KA ZNANJAMORFOLO KA OBILJE JA, MOTORI KE I FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTIDCMOTORI KA POSTIGNU AZDRAVST VENI I ODGOJNI U INCI TJELESNOG VJE BANJA9odluka, izbora i prihva anja autonomnosti, kako u enika tako i u itelja/nastavnika, u smjeru motiviraju ih, raznovrsnih i izazovnih iskustava u enja te se poti e zadovoljstvo u odgojno-obrazovnom procesu uz kineziolo ke aktivnosti za koje je iskazan interes.

9 Predmetna podru ja izrazito su povezana, ime razvijaju pozitivan pristup prema kineziolo kim aktivnostima, osiguravaju svestrani odgojno-obrazovni pristup koji omogu uje zadovoljenje raznovrsnih potreba u enika, prepoznavanje i razvoj njihovih sposobnosti te otkrivanje i skrb o njihovoj darovitosti. Omogu avanjem stjecanja motori kih znanja, vje tina i navika u sklopu predmetnih podru ja, uvelike se pridonosi zdravom na inu ivljenja, a postavljenim o ekivanjima i ishodima predmetnih podru ja NASTAVNOGA PREDMETA TZK razvijaju se sposobnosti i osobine koje imaju izravan utjecaj na dobrobit pojedinca, zajednice i dru predmetna podru ja svojom svrhom omogu uju povezivanje sa svim podru jima i predmetima u odgojno-obrazovnome procesu. Sadr aji su im usmjereni na temeljne kompetencije (osobni razvoj i dobrobit, komunikacija i suradnja, rje avanje situacijskih problema i dono enje odluka, kreativnost i inovativnost, osobna i dru tvena odgovornost, upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem)

10 , a sva su jednakovrijedna i jednako zastupljena u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnoga pristupom oblikovanju predmetnih podru ja stvara se prostor u kojem mogu nosti i interesi u enika postaju smjernice u iteljima i nastavnicima prema zajedni kom cilju, a to je aktivan, zdrav, sposoban i zadovoljan u / KINEZIOLO KA TEORIJSKA I MOTORI KA ZNANJA Predmetno podru je Kineziolo ka teorijska i motori ka znanja, isti e usvajanje, usavr avanje i primjenu raznovrsnih kineziolo kih teorijskih i motori kih znanja i vje tina, ijim se svladavanjem ostvaruje odre ena kompetencija u enika uklju uju i i motori ku pismenost. U enici e ste ena znanja i vje tine mo i koristiti u kineziolo kim aktivnostima, ime se izrazito utje e na aktivno provo enje slobodnog vremena, podizanje ukupne kvalitete ivljenja i unapre enje zdravlja.