Dr. SREDNJE SKOLE - bih.fi

1 Dr. Senahid Halilovi PRAVOPIS BOSANSKOGA jezika ZA OSNOVNE I SREDNJE SKOLE Senahid Halilovi PRAVOPIS BOSANSKOGA jezika ZA OSNOVNE I SREDNJE KOLE Zenica, 2004. SADR AJ l. UVOD .. ll. PRAVOPISNA PRAVILA .. l. APOSTROF .. 7 9 I l 2. CRTA .. Il 3. CRTICA .. 16 4. D V OTA KA .. I 8 5. GEMINACIJA .. 21 6. GLAS H .. 22 7. GLAS J .. 24 8. GLASOVI I .. 27 9. GLASOVI Dt I .. 33 10. GUBLJENJE SUGLASNIKA .. ll. JEDNA ENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE 36 38 12. JEDNA ENJE SUGLASNIKA PO ZVU NOSTI .. 39 13. KOSA CRTA .. 41 14. NAVODNICI .. 43 15. PISANJE RIJE I STRANOGA PORIJEKLA .. 46 16.

2 PISMO .. 55 17. POLUNAVODNICI .. 57 18. PRAVILA O ALTERNACIJI IJE/JE/E/I .. 57 19. PRAVOPISNI ZNACI .. 66 20. PROMJENA L U O .. 67 21. RASTAVLJANJE RIJE I NA KRAJU RETKA .. 68 22. SASTAVLJENO l RASTAVLJENO PISANJE RIJE I .. 70 23. SKRA ENICE .. 91 24. TA KA .. 98 25. TA KA-ZAREZ .. 102 26. TRI TA KE .. 103 27. UPITNIK .. 104 28. UZVI NIK .. l 06 29. VELIKO l MALO SLOVO .. 108 30. ZAGRADE .. 128 31. ZAREZ .. 131 32. ZNACI PORIJEKLA .. 147 33. ZNACI ZA BILJE KE .. 148 34. ZNACI ZA DU INU .. 149 35. ZNACI ZA NAGLASKE .. 150 36. ZVJEZDICA .. 150 III. RJE NIK .. 153 IV. RJE ENJAZADATAKA IVJE BI.

3 211 I. UVOD U B o sni i H erceg ovi ni odavno se osje a potreba za kolskim pravopisnim priru nikom. Sedamdesetih i osamdesetih godina XX stolje a toj je potrebi udovoljavao Markovi -Ajanovi -Dikli ev pravopisni priru nik srpskohroatskoga jezika . Spomenuti je priru nik do 1991. do ivio osamnaest i anja .. Po etkom devedesetih godina prestao je postojati standardni srpskohrvatski jezik, a umjesto njeg danas imamo etiri posebna standardna jezika : bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski. Poslije stolje a i po manje -vi e zajedni ke norme, krajem XX stolje a etiri ju noslavenska naroda -Bo njaci, Hrvati, Srbi i Crnogorci- kre u zasebnim putevima izgradnje samosvojnih standardnih jezika .

4 Od zajedni ke pravo pisne norme (one iz pravo pisa Matice hrvatske i Matice srpske, 1960. god.) odustali su najprije Zagreb i Beograd. pojavili su se pravopisi hrvatskoga, potom pravopisi srpskoga jezika . Godine 1996. objavljen je i Pravopis bosanskoga jezika . To je obimnija knjiga, pisana najprije za jezi ke stru njake. Ovaj je kolski pravopisni priru nik zapravo sa etak Pravopisa bosanskoga jezika . Odatle su gotovo u cijelosti preuzeta pravopisna pravila; medutim, iako se oslanja na izdanje iz 1996, ovaj priru nik donosi dorade, dopune i pojednostavljenja pravopisnih normi bosanskoga jezika .

5 Drugo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika bit e uskla eno sa ovim kolskim priru nikom. Ova je knjiga svojim obimom i sadr inom ponajprije namijenjena kolama, ona predstavlja priru nik za u enike i nastavnike osnovnih i srednjih Jkola, ali bi mogla udovoljiti potrebama i ire kulturne javnosti. U elji da se korisnicima pomogne pri usvajanju pravopisnih pravila, nastojali smo posti i jasnost i preglednost. Grada u ovome priru niku izlo ena je stoga na poseban na in: pojedine se cjeline ni u abecedno (od apostrofa do zvjezdice) -zato e se i bez kori enja sadr aja lahko pronalaziti ono to je potrebno; svaka zaokru ena cjelina sadr i tri dijela -prvo dolazi osnovni tekst s pravilima i primjerima, potom uokviren sa etak teksta i, najzad, na margini su istaknute najbitnije pojedinosti.

6 Na margini i sami mo ete dopisivati primjedbe i pitanja. Tekst prate zadaci i vje be, a na 7 8 i kraju knjige nalaze. se rje enja zadataka i vje bi. Rje ni ki dio sadtj,J. abecedno nanizane primjere iz pravopisnih pravila, a uz svaki primjer'tt Rje niku stoji brojpravopisnog pravila u kome se taj primjer navodi. Nadamo se da e ova knjiga doprinijeti unapre ivanju i stabiliziranju pravopisne norme bosanskoga jezika . Ta e se na a nadanja ostvariti ako ovaj kolski pravopis uistinu postane priru nik, tj. ako esto bude pri ruci u enicima, nastavnicima i svima koji ele njegovati svoju pismenost i uop e jezi ku ku/turo.

7 Sarajevo, 18. 4. 1999. Autor U z drugo izdanje Ovaj pravopisni priro nik dobro je prihva en od irokog kruga korisnika, najprije od u enika osnovnih i srednjih kola u BiH. lzdava je za kratko vrijeme iscrpio zalihe prvog izdanja; stoga se odlu io i za drogo, nepromijenjeno izdanje, kako bi do knjige mogli do i svi kojima je potrebna. Sarajevo, 2004. Autor II. PRAVOPISNA PRAVILA l. APOSTROF 1. Apostrof se stavlja umjesto izostavljenoga dijela rije i ili broja. Njime se ozna uje da takvi likovi nisu uobi ajeni u standardnome jeziku: (l) Je /'ti tvrdo, Ibro. bez du eka? l ( .. )jesu J 'te ke tahtejavorove?

8 -(2) Je/' Saraj'vo gdje je nekad bilo? - (3) Malehno je zrno bise rovo, al' ga nose gospo e na (4) Ro ena je 27. Xl '95. 2. Apostrof se ne pi e na kraju km jega infinitiva i glagol skoga pri loga sada njeg (u poslovicama i sl.), iako takvi likovi nisu prihva eni u standardnome jeziku: (l) S hromim putuju mora se (2) Vrelo gvo e kovat tre (3) Treba rodit pa ime (4) Valja bacit udicu, pa uhva tit ribicu. 3. Apostrof se ne pi e na kraju krnjeg infinitiva u sastavu futura 1: i eznu t e, pisat e, propast e. Takoder se ne stavlja apostrof u rije i kao niti u glagolskom prodjevu radnom. Krnji oblici (osim u futuru prvom) do pu teni su samo u knji evnoumjetni kom stilu.

9 4. Ako je u standardnome jeziku neka rije prihva ena i u kra em i u du em liku, a upotrijebi se kra i lik, apostrof se ne pi e: k (ka), kad (ka da), mladog (mladoga), onom (onome), svukud (svukuda). 2. CRTA 5. Kao pravopisni znak u u em smislu crta mo e upu ivati na to da tekst koji slijedi sadr i obja njenje ili zaklju ak prethodnog teksta; mo e se upotrijebiti za ozna avanje pauze, a mo e se pisati i ispred jedinica u nabrajanju te onih koje elimo naro ito ista i, kao i ispred teksta koji se na vodi. Crte slu e i za odjeljivanje umetnutih dijelova re enice. Dakle, crta mo e biti u ulozi zareza, dvota ke, triju ta aka, navodnika, kao i znakova ponavljanja, a dvije crte u ulozi zareza ili zagrada.

10 Ako se crta ne mo e na pisati na kraju reda, stavlja se na po etku slje de eg. 6. Crta u slu bi pravopisnog znaka u u em smislu uvijek ima bjeli ne (razmake) s obje strane; dakle, odmaknuta je od ri je i, brojki, simbola. (Time se u kucanome tekstu jasno razlikuje od crtice, koja se obi no kuca istim znakom, ali nema razmaka ni s jedne strane.) Crta u slu bi pravopisnoga znaka u irem smislu takoder bi trebalo da ima bjeline s obje strane (tzv. odmaknuta crta). Jedino je izmedu broje-apostrofom se ozna ava izostavljanje slova ili brojki za razliku od crtice, crta se ne prenosi u sljede i red ll dvjema crtama odjeljuje mo umetnute dijelove dvjema crtama pokazuje se du a pauza nego zare zima crtom se: a) odjeljuje naknadno ob ja njenje; b) obilje ava pauza izme u dvaju dijelova teksta 12 va po eljno primaknuti crtu.