Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi

1 Hrvatski jadranski otoci, oto i i i hridi Sika od Mondefusta, Palagru a Mjerenja obale isto nog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odli ni i dosad jo uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istra ivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i povr ine hrvatskih otoka i oto i a ve ih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opse na nova gra a, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifi nom administrativnom kori tenju, a ne statistici . Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje oto i e i hridi , iako ulaze u kona ne Brojka 1244, koja je sada naj e e u optjecaju, uop e nije Osnovni izvor za na popis je, dakle, [2007], i u grani nim primjerima [2004].

2 U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljede em koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazlo enjima ispod crte. U tre em koraku uklju eno je jo nekoliko dodatnih podataka s obrazlo 1 Ante Iri , Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplan i Leder, T. Ujevi , M. ala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1 Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Dr avni program za tite i kori tenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, ; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva. Ministarstvo je objavilo prvi pregled ve 1997. (u sklopu Nacionalnog programa razvitka otoka), ali koji je tada bio jo samo lo a reprodukcija [1955].

3 4 Za usporedbu mogu navesti da do prije nekoliko godina nije bilo nikakvih pouzdanih podataka o onoj slovenskoj svetinji, o slovenskim dvatisu acima , vrhovima iznad dvije tisu e, pa je prebrojavanje i svrstavanje planina svakako lak i posao. Upotrebljiv popis stvoren je tek nakon to je njegov autor, osim kori tenja najboljih topografskih karata, skoro sve te planine i osobno obi ao (vidi ~mcuder). 5 U gra i Ministarstva poimence je ili s lokacijom navedeno samo oko 1040 jedinki. Uz to je navedeno da se popis odnosi samo na nadmorske tvorbe , iako se ini, poznavaju i izvore, da brojka 1244 uklju uje i grebene . 6 Po podacima [1955] tada je uz jadransku obalu Crne gore bilo 44 otoka, oto i a i hridi te 4 grebena, dok je uz slovensku obalu tek u novije vrijeme na injen 1 umjetni oto i u marini Portoro u Luciji te sagra en 1 ve i svjetionik ispred Debelog rti a. fd, prosinac 2012 2 TO JEST I TO NIJE OTOK 1. Mijenjanje u vremenu: ljudi grade nasipe i otoci nestaju (Primo ten), drugdje kopaju kanale kojima ih stvaraju (Osinj), ili pak pretvore jedan u dva (Lo inj); esto grade umjetne otoke (Ka e).

4 Ljudski se zahvati ne smiju previdjeti. Na kartama i popisima postoji mnogo zaostataka . Stanje se neprestano mijenja. 2. Veli ina: kada se ne to to viri iz mora ve smatra otokom? Hrvatski popisi uklju uju, u pravilu, sve oto i e i hridi , do onih najmanjih. Treba uva avati jedino granicu izme u oto i a hridi koji su stalno iznad razine mora, i grebena, koji su bar povremeno (u normalnoj plimi) pod vodom. U na em popisu se, kao u [2007], grebenima ne bavimo. Mo da je razlog dizanje razine mora na isto noj jadranskoj obali, ne znam, injenica je da je na kartama i popisima (recimo, na onom iz 1955.!) jo dosta hridi koje su danas samo podvodni grebeni in pli ine. Potrebno je provjeriti na terenu. A kroz deset godina e stanje opet biti druk ije. 3. Udaljenost od obale: kakvi trebaju biti irina ili dubina prolaza ili tjesnaca, koji odvaja otok od susjednog kopna, da se ne to smatra otokom? U istra ivanju, objavljenom 1911., tra ili su samo u dubinama mora izvan izobate 5m.

5 U navedenim suvremenim pregledima o tome se ne izja njavaju, ali su, sude i po rezultatima, postupali sli no kao i ja: da prolaz mora biti irok i dubok barem toliko da kroz njega pro e manji amac. (Na isti na in je trebalo initi razliku izme u mosta koji vodi na otok i nasipa s rupama, zbog kojega ne to nije otok. Nin i Otok Rogoznicu ne mo e oploviti amcem, ali se moglo, bar u vrijeme sastavljanja ovog pregleda, oploviti Poluotok Tribunj i ka tel u Ka tel Gomilici.) 4. Umjetni otoci: kako nije mogu e isklju ivati umjetne tvorbe, nastaje problem sa velikim brojem samostalno stoje ih svjetionika i drugih oznaka za navigaciju. Tu se moramo osloniti na isto prakti na mjerila. U na pregled smo uklju ili ve e svjetionike , koji na betonskoj platformi imaju i sobicu za plin itd. s vratima (takvih je ukupno 15). Oni su ve inom izvan u eg priobalnog pojasa, imaju svoja imena i svi su iznimno va ni i lijepi. Za druge ljudske zahvate u more dr imo se pravila da ne uzimamo u obzir objekte (samostalno stoje e molove i sl.)

6 Sagra ene uz obalu. Druge moramo uklju iti. 5. Granica kopno more: glavni problem nastupa u grani noj zoni izme u kopna i mora. Na mnogim obalama su predjeli s hridima i stijenama koje su mnogo ve e od, recimo, nespornih sika i pupaka komi kog mora, i koje odgovaraju i kriteriju udaljenosti, ali ih je besmisleno uklju ivati, jer ih tamo mo e biti i stotinu. U toj grani noj zoni esto se moramo odlu ivati subjektivno , u nekoj kombinaciji obaju kriterija. Uva avaju i sva spomenuta ograni enja, bilo je rabe i ta mjerila, naslanjanjaju i se na ve postoje e izvore i s puno provjeravanja na terenu ipak mogu e sastaviti dosad najpotpuniji pregled hrvatskih jadranskih otoka, oto i a i hridi . Razumije se da ima i u njemu jo dosta pogre aka . NASELJENI OTOCI U [1955] te u prvom popisu Ministarstva iz 1997. navedeno je da je broj stalno naseljenih otoka (bez onih koji su naseljeni samo sezonski ili samo slu benom posadom) 66 i 67. Godine 1955. ta je brojka mo da jo imala smisla, no ve petnaest godina kasnije zasigurno je bila jo samo povijest.

7 U [2007] se zbroj sveo na 50. Nikad se, me utim, ne mo e biti to an. Tijekom mojih posjeta, na Su cu je bio stalno naseljen pastir. Netko je stanovao na malom oto i u ivota pred Malim Stonom. Na Ko ljunu, Galovcu, Badiji su monasi. Na edru kod Hvara opet stalno boravi bar jedan od doma ih iz sela s druge strane kanala, mo da netko i na Sv. Klimentu ili na Kornatu, utu, Gangaru i jo kojem od murterskih oto i a; ili opet netko od doma ih ili od vikenda a na Malim Srakanama, Koludarcu, Vrniku i drugima. Nakon velikog iseljavanja prije pedeset godina, na otocima i oto i ima zapo inju novi na ini ivljenja. Za jedno od mogu ih vr ih mjerila stalne naseljenosti mo emo uzeti uvjet da je otok povezan redovnom brodskom linijom, ljeti i zimi. Po tom smo mjerilu ozna ili naseljene otoke u na im tablicama. Ubrajaju i i otoke povezane mostom, zbroj je opet 50 otoka i opet, kao u svim drugim ocjenama, ne sasvim pouzdano i zasigurno ne RAZVRSTAVANJE, POPIS U [2004] je navedeno da se hrid razlikuje od otoka , prema me unarodnoj konvenciji, po tome to je gola stijena, kamen, onaj prirodni material, od kojeg je sa injeno vrsto morsko dno.

8 Takvo je i uobi ajeno razumijevanje rije i. No, u [2004] je ipak prevladalo razvrstavanje po veli ini. Otok (island) je ve i od 1 km2, oto i (islet) je ve i od 0,01 km2 (1 ha), dok su svi manji ve hridi (rocks). Razvrstavanje manjih hrvatskih oto i a po tome jesu li goli ili obrasli sigurno je nepouzdano. Onda nam, me utim, ostaje onaj drugi problem; u [2007] zato pi u hrid u 7 U toj brojci nema Velog Brijuna i Lokruma, iako su povezani svakodnevnom linijom. U njoj su Vrgada, Krapanj i Bi evo, koje opslu uju bar nekakva plovila doma ih zadruga. Nije Svetac, iako polazi komi ka Pruga u vrijeme sezonskih radova i na njega (za one najhrabrije), ali je stalna prisutnost Zankijevih napokon zaklju ena 2000. godine. Jadrolinija na svom redu plovidbe nema vi e Malih Srakana, unato lijepoj novoj luci (ali uplovljavaju, kako ka u, ako zamoli kapetana ili ako ma e s rive). Znameniti vapori, veze i pruge.

9 8 Ali je zato za pravu hrid na Jadranu u uporabi neizmjerno mnogo izraza me u njima sve e e i hrid, iako mo da jo uvijek najmanje. U Dalmaciji imaju sike, u Kvarneru seke ili grote, u Istri i eke, pa opet seke na dubrova kom podru ju. Male hridi nad vodom mogu biti na murterskom podru ju jo uvijek kalafatini, mo da i avlini, dok im znaju oko Lastova i Mljeta jo re i mrkjente. U prostranim komi kim lovi tima su ve e stijene esto kamiki, a manje i drugdje ponekad jednostavno kameni ili, mo da, kami i i. Pa sam mnogo toga to sam uo ve i zaboravio. fd, prosinac 2012 3 U na im tablicama svrstavanje je iskazano na inom zapisivanja: OTOK (> m2), OTO I (> m2). Sve druge sam ipak jo poku ao podijeliti na manje oto i e i prave hridi (koje su zapisane sa * ili sa ** za sasvim male); razumije se da je to razlikovanje neprecizno. hridi u priobalnoj grani noj zoni zapisane su kurzivom. hridi s prefiksom samostalno su stoje i ve i svjetionici.

10 U tablicama su za sve unose koji su preuzeti iz [2007] navedene povr ine u m2 iz tog izvora, ili u zagradama za naseljene otoke i jo neke, kojih nema u [2007], ali su u [2004].9 Za druge unose je u toj koloni iskazano ako su preuzeti iz [1955]. U sljede oj koloni prikazane su visine u m, iz razli itih dostupnih izvora. Tamo gdje sam ih morao procijeniti sam, pred brojkom stavljam znak ~ za pribli no (uva avaju i da su katkad nepouzdane i slu bene brojke). Procijenjene visine svjetionika i drugih umjetnih oto i a zapisane su 0/X, gdje je druga brojka visina platforme ili plo e (na kojoj mogu biti postavljeni jo objekti, npr. svjetionik).10 Druge oznake: most; prevlaka ili nasip, uski ili plitki prolaz, zbog ega ne to nije otok; oto i s velikim austrougarskim svjetionikom. Redoslijedi u tablicama teku uglavnom po jednostavnom geografskem na elu od NW prema SE, te od obale prema pu ini, ali mogu i druk ije. Idealnog sistema za hrvatsko more nema.