PRAVO VLASNIŠTVA I PRAVO GRA ĐENJA STRANIH OSOBA …

1 P. SIMONETTI, PRAVO vlasni tva i PRAVO gra enja STRANIH OSOBA na Zb. Prav. fak. Sveu . Rij. (1991) v. 27, br. 1, 1-55 (2006)1 PRAVO VLASNI TVA I PRAVO GRA ENJA STRANIH OSOBA NA NEKRETNINAMA U REPUBLICI HRVATSKOJDr. sc. Petar Simonetti, UDK: ( ) redoviti profesor u mirovini Ur.: 15. studenog 2005. Rijeka Pr.: 9. sije nja 2006. Izvorni znanstveni lanakStrane osobe koje su po raznim osnovama stekle ili imale PRAVO vlasni tva na zgrade na gra evinskom zemlji tu u dru tvenom vlasni tvu ( ), dana 8.

2 Listopada 1991. po samom zakonu stekle su PRAVO vlasni tva na zemlji te koje pripada zgradi. Prema sada njem pravnom ure enju strane osobe stje u PRAVO vlasni tva na nekretnine pod uvjetom uzajamnosti, ali se za stjecanje na temelju pravnog posla, pored toga, tra i i suglasnost nadle nog ministra. Isto vrijedi za stjecanje prava gra enja na izgra enom i neizgra enom gra evinskom zemlji tu jer se to PRAVO po izri itoj zakonskoj odredbi smatra nekretninom u pravnom pogledu, a zgrada je njegova pripadnost kao da je ono zemlji te.

3 Na odre ene nekretnine (poljoprivredna zemlji ta, ume i umska zemlji ta i za ti ene dijelove prirode, i na isklju ena podru ja radi za tite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske) strane osobe ne mogu imati ili ste i PRAVO vlasni tva. Sporazumom o stabilizaciji i pridru ivanju otpast e ve ina ovih ograni enja u korist OSOBA dr ava lanica Europske unije. Nema, me utim, prepreke, da se zakonom propi e op a zabrana prodaje zemlji ta u vlasni tvu dr ave (takva zabrana ve postoji za ume i umska zemlji ta), pa i za zemlji te u vlasni tvu jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave.

4 Time se ne bi diskriminirale strane osobe, niti bi se ograni ila sloboda kretanja kapitala, jer postoje pravne ustanove koje e na elno biti jednako dostupne doma im i stranim osobama, koje omogu avaju ulaganje kapitala u poljoprivredno i gra evinsko zemlji te, i iskori tavanje zemlji ta bez stjecanja prava vlasni tva podizanjem dugogodi njih nasada i stjecanjem prava vlasni tva na zgrade i druge gra ne rije i: strana OSOBA , nekretnina, PRAVO vlasni tva, PRAVO gra- enja, uzajamnost, ograni enja, suglasnost.

5 P. SIMONETTI, PRAVO vlasni tva i PRAVO gra enja STRANIH OSOBA na Zb. Prav. fak. Sveu . Rij. (1991) v. 27, br. 1, 1-55 (2006)2 UvodU Republici Hrvatskoj strane osobe, uz neke iznimke, na elno u ivaju PRAVO vlasni tva i na nekretninama kao i hrvatski dr avljani; ve a ograni enja propisana su u pogledu stjecanja prava vlasni tva na posljednje vrijeme pove ava se interes stranaca za stjecanje prava vlasni tva na nekretninama u Republici Hrvatskoj. U tijeku je sve ve e otu enje nekretnina, posebno gra evinskog zemlji ta, u vlasni tvu dr ave i jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, prete no stranim osobama.

6 Stoga se aktualizira pitanje interpretacije zakonskih ograni enja i mogu nosti stjecanja prava vlasni tva STRANIH OSOBA na nekretninama na temelju pravnog posla kao i po drugim pravnim osnovama. Danas se ova ograni enja prosu uju i sa stanovi ta Sporazuma o stabilizaciji i pridru- ivanju koji je ratificirala Republika Hrvatska 2001. godine1 i pristupanja RH osobe koje su imale PRAVO vlasni tva na zgradama na gra evinskom zemlji tu u dru tvenom vlasni tvu po samom su zakonu stekle PRAVO vla-sni tva na onoj povr ini zemlji ta koja pripada zgradi (gra evinska estica),3 za to nije bila potrebna suglasnost nadle nog ministra.

7 Stoga se posebno obra uje i stjecanje prava vlasni tva STRANIH OSOBA na zgradama u sustavu pravnog dualiteta nekretnina do uspostavljanja pravnog jedinstva zgrada i zemlji ta u dru tvenom vlasni tvu (8. listopada 1991.). Od 22. prosinca 1990. moglo se prenositi i na strane osobe PRAVO vlasni tva na neizgra enom gra evinskom zemlji tu koje je tada bilo u dru tvenom vlasni Postoji dvojba da li je za stjecanje prava vlasni tva strane osobe po sa-mom zakonu (na primjer dosjelo u) ili na temelju odluke nadle nog tijela (na primjer u postupku izvla tenja)

8 Potrebna suglasnost nadle nog pa nja posve ena je stjecanju prava gra enja na izgra enom i neizgra enom gra evinskom zemlji tu po sada njem zakonu, jer se osni-vanjem toga prava omogu ava stjecanje prava vlasni tva na postoje u ili budu u zgradu, uz zadr avanje prava vlasni tva na gra evinskom zemlji tu u imovini dosada njeg vlasnika. udno je da tako o itu pravnu injenicu ne vide sudovi koji bezuvjetno dopu taju, u korist STRANIH OSOBA , osnivanje prava gra enja dvostrukom 1 NN MU 14 Vidi Gavella, N.

9 , Neka razmi ljanja o stvarnim pravima stranaca osobito u svjetlu nastojanja Republike Hrvatske da sudjeluje u gospodarskom procesu globalizacije, Informator, br. 4893, od 27. 01. Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasni kopravnim odnosima, NN 53/91., koji je donijet, progla en, objavljen i stupio na snagu 8. listopada 1991. ( lanak 9.); lanak 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova, NN 68/98. koji je stupio na snagu 20. svibnja 1998.)4 Dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gra evinskom zemlji tu, NN 53/90.

10 , ( l. 26. ZGZ-a)P. SIMONETTI, PRAVO vlasni tva i PRAVO gra enja STRANIH OSOBA na Zb. Prav. fak. Sveu . Rij. (1991) v. 27, br. 1, 1-55 (2006)3uknji bom u zemlji nu knjigu, otvaranjem novog zemlji noknji nog ulo ka u koji se upisuje to PRAVO zajedno sa zgradom kao druga nekretnina posve odvojena od zemlji ta koje je njime optere obzirom da je ustanova prava gra enja slabo poznata u praksi, u dodatku ovog lanka prikazuje se u sa etom obliku: op enito, pravna fun-kcija, priroda i osnivanje prava gra enja.