Proizvodnja i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja …

1 Proizvodnja i prerada ljekovitog i aromati nog bilja Proizvodnja i prerada ljekovitog i aromati nog bilja Autor: IVAN MIHOVILOVI , Ustanova za cjelo ivotno u enje Magistra, Pula Izdava i: Grad Senj, Obala Tu mana 2, 53270 Senj Razvojna agencija Senj , Stara cesta 2a, 53270 Senj Hrvatski zavod za zapo ljavanje - Podru ni ured Gospi , Buda ka 1, 53000 Gospi . Grafi ko oblikovanje: Eko-info studio uslu ni obrt Tisak: Prodigital 1. izdanje Naklada: 100 primjeraka Ljekovito i aromati no bilje Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, ljekovito bilje je vrsta bilja iji jedan ili vi e biljnih dijelova sadr e biolo ki aktivnu tvar koja se mo e koristiti u terapijske svrhe ili kemijsko-farmaceutske sinteze. S druge strane prema istom izvoru, aromati no bilje je vrsta bilja koje sadr i jednu ili vi e aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa, koje se koriste za spravljanje mirisa, kozmeti kih proizvoda, napitaka, aroma za ive ne namirnice.

2 Danas postoji veliki broj vrsta bilja . U farmaceutici je oko 50% aktivnih tvari biljnog podrijetla, to uvjetuje sve ve u potra nju za prirodnim sirovinama. Sve se vi e raspoznaje trend povratka prirodnim izvorima u prehrani i lije enju, osobito vezano uz pove anje ivotnog standarda. Ljekovito bilje mo e biti jednogodi nje, dvogodi nje ili vi egodi nje, drvenasto ili grmoliko. Broj biljnih vrsta ljekovitog bilja neprestano se mijenja. Procjenjuje se da je Proizvodnja ljekovitog i aromati nog bilja u Hrvatskoj negdje na ha, od ega je oko 90% kamilica, a ostalo su uglavnom lavanda, paprena metvica, mati njak, komora , sljez, odoljen i neven. Ograni avaju i imbenici daljnjeg razvoja proizvodnje aromati nog bilja u Hrvatskoj su u prvom redu: neorganizirano tr i te svje eg bilja , ograni eni skladi ni i rashladni prostori, te prera iva ki kapaciteti.

3 Svakako treba spomenuti i relativno nisku tehni ku opremljenost i nisku razinu educiranosti proizvo a a. Analiza tla je osnovni dio dobrog programa sadnje. Jednom kad se upoznaju potrebe tla, mogu e je napraviti neke korekcije prije sadnje i pripremiti plan za nadolaze i program obrade. Kiselost se mjeri pomo u ljestvice od pH 1 do pH 14. PH koji je ispod 7 zove se kiselim, a onaj iznad 7 je alkalni. Stupanj pH se mo e podesiti pomo u poljoprivrednog kre a, ako se eli povisiti ili pomo u sumpora, ako se eli sniziti pH vrijednost. Ve ina bilja uspijeva dobro u tlu gdje je postotak organskih tvari vi i od 3%. Ako je koli ina organskih tvari ni a od 3%, treba prije po etka sadnje zapo eti sa programom podizanja te razine i nastaviti s tim programom i za vrijeme uzgoja.

4 Zemlju za analizu treba uzeti na na in da se uzme jedan ili dva uzorka tla, s budu eg nasada. Mineralni sastav iz uzorka uzetog s povr ine zemlje, je druga iji nego onaj uzet malo dublje, gdje je zemlja manje rahla. Sakupljanje bilja Najva nije je raspoznavanje biljaka pri emu mogu pomo i crte i i fotografije, a za to no odre ivanje koristi se botani ki klju . Pri sakupljanju biljaka treba se isklju ivo slu iti rezanjem, a ne upanjem. Sakupljaju se za suha, lijepa vremena, u prijepodnevnim satima. Nakon dugotrajne ki e treba pri ekati dva ili tri dana Kada se skuplja bilje za uporabu u ljekovite svrhe, klju je u biranju najzdravijih biljaka koje se mogu na i. Biljke kao i sva druga iva bi a, uglavnom se sastoje od vode, te reagiraju na utjecaj mjeseca.

5 Kemijski sastav biljke suptilno se mijenja iz sata u sat. Vanjski su dijelovi najbolji ujutro, nakon to rosa ishlapi i prije nego sunce osu i vi ak vlage. Korijenje je najkvalitetnije uve er i no u. Listove i cvjetove nije dobro brati dok su mokri, jer ih je te e osu iti, te se mo e razviti plijesan. Jaka sun eva svjetlost smanjit e koli inu dragocjenih hlapivih ulja. Biljke se sakupljaju u ko aru ili papirnatu vre icu i nikada se ne priti u, a o te eni dijelovi biljke odstranjuju se ve prilikom branja. Uobi ajeni na in uvanja je su enje. Korijenje i stabljike treba oprati i narezati prije su enja, a listove i cvjetove ne, jer vlaga izaziva stvaranje plijesni. Svje e se bilje za proizvodnju eteri nih ulja mo e destilirati vodenom parom, a destilirati se mo e i suho ljekovito bilje ekstrakcijom pogodnim otapalom (etanolom, metanolom), izdvajaju se aktivne komponente u trajan i stabilan ekstrakt.

6 Ljekovito bilje uvijek se su i u hladu i na prozra nom prostoru. Idealno mjesto u ve ini ku anstava je re etkasta polica u prozra nom ormari u na koju se bilje ra iri na komadu papira i ostave vrata otvorena da bi zrak mogao cirkulirati. Su enje treba biti gotovo za dva do tri dana. Ako su dobro osu eni listovi i cvjetovi biti e hrskavi i smrvit e se na dodir. Zeleni dijelovi, listovi i neki cvjetovi su e 1. se cijeli. Neposredno prije upotrebe usitni se ili izre e. Manje koli ine potpuno suhih droga pohranjuju se u staklenke s poklopcem, a ve e koli ine se prvo stavljaju u papirnate vre ice. imbenici koji utje u na koli inu i kakvo u aktivnih sastojaka aromati nog bilja Ekolo ki imbenici Biljni svijet i njegov okoli usko su vezani jer okoli uvjetuje ivot biljaka, a biljke utje u na okoli.

7 Za biosintezu su izuzetno va ni ekolo ki inioci. To je osobito va no pri planta nom uzgoju ljekovitog bilja , za koje su uz potpuni razvoj biljne vrste va ni i ekolo ki uvjeti koji e toj biljnoj vrsti omogu iti tvorbu maksimalne koli ine biolo ki korisne aktivne tvari optimalne kvalitete. Temperatura Temperatura utje e na rasprostranjenost, na in razvoja biljaka i na proizvodnju biomase. Razli iti sekundarni sastojci biljke posljedica su slijeda biokemijskih sinteza i svaki zahtijeva optimalnu temperaturu jer se sadr aj aktivnih tvari pove ava ili smanjuje. Geografska irina Geografska irina va na je zbog temperature i sun anih razdoblja. Odre uje nam duljinu dana, sun ana razdoblja, temperaturu Svjetlost Svjetlost je tako er va na za stvaranje biolo ki aktivnih tvari.

8 Intenzitet svjetlosti utje e na metabolizam biljke, tj. na kvalitetu i kvantitetu aktivnih tvari. Voda Voda mo e bitno utjecati na udio biolo ki aktivnih tvari u ljekovitom bilju. Ako ki a pada prije berbe, smanjuje se sadr aj aktivnih tvari u mnogim vrstama ljekovitih biljaka jer se gube neke tvari topljive u vodi. To je osobito vidljivo kod onih biljaka u kojima se eteri na ulja stvaraju u organima smje tenim na povr ini razli itih nadzemnih dijelova (npr. u ljezdastim dla icama). Tlo Tlo uvelike utje e na kvalitativna (sastav aktivnih tvari) i kvantitativna svojstva biljke preko teksture i pH tla. Nadmorska visina I nadmorska visina ima znatan utjecaj. Na ni oj nadmorskoj visini manje je aktivnih tvari u lavandi, pelinu, paprenoj metvici, timijanu, a vi a nadmorska visina uzrokuje vi e gorkih glikozida u lincuri, vi e linolne kiseline, a manje kamfora u lavandi, vi e anetola u komora u.

9 Alelopatija Veliki broj biljnih vrsta izlu uje aktivne kemijske materije koje mogu na druge biljke utjecati dvojako: inhibitorno, ali i stimulativno prema fiziolo kim procesima drugih biljaka u njihovoj blizini. Alelokemikalije se u budu nosti smatraju kao veliki potencijal u suzbijanju korova. Vrijeme i gusto a sjetve, odnosno sadnje Svako zaka njenje u sijanju ili sadnji u prolje e negativno mo e utjecati na urod, jer biljke ni u u vrijeme kad su temperature ve . visoke i kad nema ki a. Gusto a sjetve i sadnje utje e na neo ekivane prinose i kakvo u, a osobito pregusta sjetva. Postoji i skupina biljnih vrsta ija se gusto a sadnje mo e regulirati prema namjeni proizvodnje, npr. sljez. Gu e se sadi ako se eli potaknuti stvaranje listova, a rje om sadnjom poti e se tvorba cvijeta.

10 Natapanje Dovoljna zaliha vode va na je za kontinuirani rast i razvoj biljke. Na podru jima gdje koli ina oborina nije dovoljna, moramo biljkama osigurati vodu navodnjavanjem. Na in i vrijeme berbe Na in berbe mo e utjecati na kakvo u proizvoda. Da bi se izbjegao gubitak sjemena, berba treba biti strojevima koji suvi e ne tresu biljke. Grmoliko bilje, primjerice lavandu, treba brati bez trzanja. 2. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE ljekovitog I AROMATI NOG bilja . BOROVICA (Juniperus communis, porodica Cupressaceae, empresi). Narodna imena za obi nu borovicu su: smreka, obi na borovica, kleka, smrikva, smrekva, smrekovica, smrekva crna, kadik, fenja, brinje, brinj, resnica, smri , smri ka, smri ka, borovica, brin, smrek, smrekva rna, smrkovina, smrkva, mr , mreka.