U RANO PROLJEČE I KAKO DA NAHRANIMO …

1 1 KAKO DA POMOGNEMO P ELAMA U RANO PROLJE E I KAKO DA NAHRANIMO GLADNE P ELE Iako danas mnogi vjeruju da je najve e nasilje nad p elama napravio ovjek onog trenutka kada ih je iz njihovog prirodnog stani ta prenio u ko nicu po svojoj mjeri. Ali ni to nije toliko stra no, stra niji je onaj trenutak kada je na takav novi p elinji dom ovjek postavio hranilicu. U najboljoj namjeri da se p elinjoj zajednici pomogne u trenucima kada je u prirodi oskudica hrane. Mnogi e se zapitati odakle tolika ljutnja na samom po etku? Evo za to, prilikom susreta sa ve im brojem p elara koji po mom mi ljenju vole da koriste stare tehnologije a i knjige misle i da su ta saznanja sa kojim su oni odrastali jo uvijek najbolja i te to prihvataju nove preporuke i saznanja u odgoju i radu sa p elama. Da budem jasniji velika ve ina u ovo vrijeme kasne jeseni trpa e er, misle i kako su napravili dobro djelo, a zapravo rade zlo in prema p elama. Svjestan sam da je prihrana nu na, ali kako i u kom vremenu i kojim na inom opisano je mnogo puta, ali izgleda da su navike ja e od razuma.

2 Poku at u skrenuti pa nju ili bolje re i navesti p elare da sami razmi ljaju i da shvate da se ne mogu igrati Spasitelja p ela. Moramo znatzi da je e er ista energija i nu no zlo za p ele i p elara. U ovom lanku zadr at u se samo na dvije osnovne tema i to je kako da NAHRANIMO iz nu de gladne p ele u slu aju na e nesmotrenosti da imamo malu koli inu hrane za prezimljavanje p ela i pomo p elama koncem zime i u rano prolje e . Ovdije se ne u mnogo baviti dokazivanjem nau nim otkri ima i nekim zakonitostima jer bi tada ovaj lanak bio daleko du i i odveo bi nas u velike rasprave. Ovdije u iznijeti neka nau na saznanja do kojih sam do ao i do sada koristio. Vijerujete u ovo ta je napisao jer iza toga stoje dosada nja nau na i prakti na iskuatva nau nih radnika i p elara prakti ara. PRIHRANA P ELA IZ NU DE Koli ina, kvalitet i raspored zimske zalihe hrane imaju veliki uticaj na prezimljavanje. I nauka i praksa su definitivno pokazale da zalihe meda moraju biti najve im dijelom prirodne, obilne i dobro raspore ene, sa dovoljno perge na bar 2 3 okvira.

3 Apsolutni minimum zaliha po etkom novembra nesmije biti ispod 20 kg. a najsigurrnije je da se kre e od 25 30 kg meda, kada ne treba razmi ljati ni o bilo kakvom prolje nom stimulativnom prihranjivanju. P elar u praksi koli inu meda nemo e nikada precizno da izmijeri, ve samo pribli no. U prosije nim zimama, medna kapa na ramu sa najmanje meda ne smije biti ispod 8 do 2 10 cm. Pojedinih godina, i to je nedovoljno, pa je dobra praksa onih p elara koji se osiguraju ve im mednim kapama, te mirno spavaju. Hrana nije va na sama po sebi, ve da ima jednu veoma va nu osobinu , med je savr eni akumulator toplote. Sprovedena istra ivanja su pokazala definitivnu prednost zalihe meda od 30 35 kg, u odnosu na ranije preporuke od 20 25 kg. P ele zimi tro e samo onoliko hrane koliko im je potrebno, i to ja a zajednica tro e mnogo manje po jednoj p eli nego slaba. Uvijek valja imati na umu, da radilice pripremaju med, i ostalo, za sebe i svoje potomstvo. Mi, p elari njihovi smo uljezi!

4 Zato smo im du ni, kada ve uzimamo ono najvrijednije, osigurati kvalitetnu ishranu! Nije udo to uveni p elar, g-din erzon ka e: Najte e je u cijelom p elarstvu dobro spremiti sve zajednice za zimu , a g-din Ehrenfals navodi: Ko zna valjano da spremi svoje zajednice za zimu taj je vije t p elar. Pored kvaliteta hrane, veoma je bitna i njena koli ina u ko nici. P elari prakti ari dobro znaju koliko jake zajednice znaju da donesu meda i drugih p elinjih proizvoda, nasuprot onih slabih koje moraju preko cijele godine da njeguju i opet od tog rada slaba je koristi. Zajednice koje su iz zime iza la jake, lahko se razviju bez ikakve pomo i p elara do glavnih pa a a slabe to nisu ustanju. Iz ovoga se name e zaklju ak koliko je va no da pravilno pripremimo zajednice za zimu. Prihranjivanje u svrhu nadopune zimske hrane treba zapo eti koncem jula, avgusta a zavr iti najkasnije u prvoj polovici septembra, vrlo va no je ispo tovati ovaj rok poslije ovog su nesagledive poslijedice.

5 Najbolje zimske p ele su one koje su se izlegle u avgustu i po etkom sptembra. a nisu u estvovale u preradi sirupa ni odgoju legla. Zbog vremena razvoja p elinjeg jajeta do odrasle p ele je 21 dan, razvoj, koji e osigurati dovoljan broj p ela kako bi mogla dobro prezimiti, matica bi trerbala intezivno da zanosi od prve dekade jula do kraja avgusta. Tokom tog razdoblja, razvoj p elinje zajednice bi trebao biti najintezivniji. Stru njaci su ustanovili, da p ele koje nisu prera ivale saharozu iz e era i u to vrijeme nisu iscrpljene njegom legla, fiziolo ki ostaju mla e i po nekoliko mijeseci. To su one p ele koje zimi odr avaju zajednicu u dobrom stanju i u rano prolje e e odnjegovati prve generacije novih p ela. Zalihe nisu samo med i cvijetni preh to ih vidimo u ko nici, zalihe su i masno-proteinsko tkivo koje nakupe zimske p ele. To tkivo je nezamjenjivo u proljetnom razvoju p ele, jer koristi za prehranu prvog proljetnog legla. Veoma je va an i polen koji p ele donesu (za odgoj 1 kg p ela potrebno je 0,128 kg meda i 1,089 kg peluda - dakle, 8,5 puta vi e peluda.)

6 3 Jaka zajednica, sa velikim brojem p ela , mnogo bolje izdr avaju zimovanje i imaju 2 do 2,5 puta manje uginulih p ela i manje oboljevaju od nozemoze , nego p ele srednje i slabije snage. Prava hrana za p ele je isklju ivo njen med a u nedostatku meda onda je invertovani sirup pa e erni sirup. Invertovani e er je razlaganje saharoze slo enih e era pomomo u enzima (kojih ima u prirodnom medu) na dva prosta e era, fruktozu i glukozu. e er u sirupu koji nije invertovan p ele moraju prvo razlo iti pa tek tada koristiti to ih jako iscrpljuje. Invertovanje e era Da bi se konzumni kristalni e er preradio u oblik pogodan za p ele potrebno gaje invertovati. Ovdije u navesti tri osnovna na ina: Invertovanje enzimima, ovo je nakvalitetniji na in ali i najkomplikovaniji. Invertovanje medom i Invertovanje kiselinama, P elari najradije koriste invertovanje medom i invertovasnje kiselinama pa u ih ovdije i opisati.

7 Invertovanje sa medom Postoji nedoumica koja vlada oko kori tenja medom. Primijedba zaista stoji: medom se mogu preneti mnoge bolesti p ela. U praksi se to retko de ava. Kao prvo, p elar koristi med iz svojih ko nica. Ta no je da to nije neka posebna garancija, ali i nije da nije. Za pripremu invertovanog sirupa (vije ta ki med) koji se koristi za pripremu poga a i prehranu p ela, potreban je: e er u kristalu, sopstveni svije i med po mogu nosti livadski, voda i sir etne kiseline 3 mililitra na 10 kg. e era ili 4 mililitra esencije na 10 kg. e era (esencija je 80% sir etna kiselina). postupak invertovanja : e era u kristalu .. 37 kg. livadskog meda .. 4 lit. vode .. 9,5 kg.. 15 mililitara Upoterbljeni svije i med mora biti od zdravih p ela da nebismo prenijeli zarazne bolesti (nisam za kuhanje meda, dabi ubili tragove ameri ke gnjilo e i druge bolesti jer je tetan za p ele, a u njemu smo ubili sve vrijedne sastojke).

8 U 4 pripremljeni plasti ni sud sipamo e er a zatim med sa toplom vodom i u tu smijesu dodajemo esenciju razrije ena u malo vodei dobro izmije amo. Sl. 2 Postolje sa sijalicama Sl. 1 Termo komora Ovu plasti nu posudu sa pripremljenim sadr ajem stavimo u termo komoru a to je kutija napravljena od tvrdog stiropora stranice izlijepljene purpijenom debljine 3 cm ( ) a ispod plasti nog suda je postavljena sijalice ja ine 80 W ( ) sa termostatom koji odr ava temperaturu na 34 do 36 O C. Poslije desetak dana uz povremeno mije anje i pri temperaturi do 36 OC, dobijemo izvanredan invertovani sirup. Invertovanje kiselinama Izrada poga a i prehrana p ela sa invertovanjem kiselinama, obezbije uje p ele od eventualne zaga enosti ameri kom gnjilo om i drugim bolestima. Ovdije moram naglasiti da je vitamin C - Limunska kiselina - Askorbinske kiseline ili trgova ki naziv limuntoz.

9 Ovo je kiserlina koja se koristi za predlo eni recept invertovanje e era. Postupak invertovanja : 10 litara vode 25 kilograma e era u kristalu 125 gr. limunske kiseline (limuntoza) (5 gr. po kg. e era) 50 gr. sode bikarbon (2 gr. po kg. e era) Kad voda dobro provri sipam e er unutra i uz stalno mije anje, ekam da smijesa poka e 110oC na termometru koji je unutar smijese. Tada skidam sa vatre koja mi vi e ne e ni trebati. Tada sipam 125 grama limunske kiseline (limuntoz) i nastaviti mije ati jo pola sata, za koje e vrijeme do i do razlaganja e era. 5 U trenutku kad pjena pokrije 50% povr ine, po krajevima pa ljivo se posipa 50 gr. sodebikarbon. Zatim se smjesa mije a i u tom trenutku nastaje burna rakcija sa mnogo pjene, koja se pove ava skoro do vrha lonca. Nastaviti mije ati dok se sirup ne izbistri i nestane pijene. Ovako invertovani sirup ima boju bagremovog meda a kada se ohladi ima i gusto u meda.

10 Ako prilikom invertovanja sirup poprimi tamniju boju - livadnog meda upropa ten je i iskoristite ga za ne to drugo a ne za p ele. Izrada poga a sa ovim sirupom je najlak a a poga e su savr ene teksture i kozinstencije, oni koji su koristili poga e pripremljene od ovog sirupa hvale se da nisu imali kre nog legla mada su prije imali dosta problema (poznato je da limunska kiselina povoljno dijeluje kod pojave kre nog legla) . Poga e slu e isklju ivo kao stimulativno sredstvo a nikako kao nekakva nadopuna zimnice. Velika ve ina p elara u ovo vrijeme kasne jeseni trpa poga e, misle i kako su napravili dobar posao, a zapravo rade zlo in prema sebi i p elama. Istra ivanja pokazaju da prerada velikih koli ina ecerarnog sirupa negativno utjece ne samo na p ele koje ga prera uju, ve i na naredne generacije p ela. Iskustvo kazuje da su p ele na neki na in svijesne koliko imaju hrane u ko nici, a koliko je dolazi iz prirode. Uo eno je da p ele prilago avaju svoje dnevne aktivnosti zavisno od koli ine hrane koja dolazi iz prirode ili iz onoga to joj p elar daje.