Primjena blažeg zakona nakon stupanja na snagu - …

1 Prof. dr. sc. Petar Novoselec red. profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu u mirovini Ana Gara i , zamjenica predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Primjena bla eg zakona nakon stupanja na snagu novog Kaznenog zakona Budu i da je novi Kazneni zakon donio brojne izmjene, kako u op em, tako i u posebnom dijelu, suci e se nakon njegova stupanja na snagu gotovo u svakom nerije enom predmetu na i u nedoumici treba li primijeniti stari ili novi zakon. Ista e se te ko a pojaviti i u predmetima u kojima e se postupak pokretati nakon 1. sije nja 2013. a odnosit e se na kaznena djela po injena prije tog dana, kada e teret pasti na dr avne odvjetnike, dok e sucima preostati samo da provjere njihovo rje enje.

2 Kako je nemogu e predvidjeti sve problemati ne situacije koje e donijeti praksa, u ovom emo radu nastojati anticipirati one koje e se najvjerojatnije pojaviti i ponuditi rje enja ili barem put kojim treba i i da bi se do lo do njega. I. Nova odredba o primjeni bla eg zakona u KZ/11 Novi je Kazneni zakon iz 2011. (u daljnjem tekstu: KZ/11) u l. 3. st. 2. propisao: Ako se zakon nakon po injenja kaznenog djela, a prije dono enja pravomo ne presude, izmijeni jednom ili vi e puta, primijenit e se zakon koji je najbli i za po initelja . U osnovi, odredba odgovara onoj iz l. 3. st. 2. Kaznenog zakona iz 1997. (u daljnjem tekstu: KZ/97), ali je preciznija. Sada se izri ito navodi da je Primjena bla eg zakona obvezna sve do dono enja pravomo ne presude, tj.

3 Da obvezuje i albeni sud, to u dosada njoj praksi nije bilo sporno. Iz odredbe proizlazi a contrario da takva obveza ne postoji prilikom odlu ivanja o izvanrednim pravnim lijekovima, to je u literaturi bilo sporno1, ali je Vrhovni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VSRH) s pravom zauzeo stajali te da se u postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova ne smiju uzimati u obzir izmjene kaznenog zakonodavstva nakon pravomo nosti presude (VSRH, I K -499/91; I K -560/91; Kzz-12/98; I K -453/06). Novi tekst, dakle, samo potvr uje dosada nju sudsku praksu. U njemu je, po uzoru na 2. st. 3. njema kog Kaznenog zakonika, nagla eno i da e se primijeniti najbla i zakon, to odgovara situaciji kada se zakon izmijeni vi e puta, tj.

4 Kada se primjenjuje interimni zakon (me uzakon) pa izme u vi e zakona treba izabrati najbla i. Nova odredba (isto kao i ona u KZ/97) pojam bla eg zakona pro iruje u odnosu na odredbu l. 31. st. 2. Ustava koja obvezuje sud da u slu aju kada zakon nakon po injenog djela odredi bla u kaznu, odredi takvu kaznu. To pro irenje ide u dva smjera: s jedne strane, obvezna 1 Stajali te prema kojem se bla i zakon mo e primijeniti i povodom izvanrednih pravnih lijekova zastupao je Zlatari , Krivi ni zakonik u prakti noj primjeni, I. svezak, Zagreb 1956, str. 306. Protiv tog stajali ta Grubi a, Krivi ni postupak, Postupak o pravnim lijekovima, Zagreb 1987, str.

5 339. 2 Ana Gara i * Primjena bla eg zakona nakon stupanja na snagu novog Kaznenog zakona Primjena bla eg zakona obuhva a i me uzakone (interimne zakone), tj. zakone koji u vrijeme po injenja djela jo nisu bili na snazi a u vrijeme presu enja vi e nisu na snazi (koje Ustav ne spominje), a s druge strane ne obvezuje sud samo na primjenu bla e kazne nego i na primjenu bla eg zakona . To ne zna i da zakonska odredba proturije i ustavnoj, nego da predstavlja njezino tuma Odredba l. 3. KZ/11 otklanja i slabu strana naslova l. 3. KZ/97 ( obvezna Primjena bla eg zakona ) koji nije obuhva ao itav sadr aj tog lanka. Naslov je odgovarao samo stavku 2., ali ne i stavku 1. tog lanka koji je ure ivao vremensko va enje kaznenog zakona ( Prema po initelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo po injeno.)

6 U skladu s time je i naslov l. 3. KZ/11 izmijenjen tako da glasi: Na elo primjene bla eg zakona i vremensko va enje kaznenog zakonodavstva . Od primjene bla eg zakona treba razlikovati primjenu novog zakona na izvr enje pravomo nih ali jo neizvr enih kaznenopravnih sankcija izre enih po starom zakonu, na koje se uvijek primjenjuje novi zakon ( l. 384. KZ/11). Primjena bla eg zakona mogu a je do pravomo nosti presude, ali ne i nakon toga. Ako je presuda donesena po starom zakonu, ali do 1. sije nja 2013. nije izvr ena, izvr it e se po odredbama o izvr enju koje su na snazi za vrijeme izvr enja, ak i ako su nepovoljnije za osu enika (to bi se moglo izvje i samo tako da se uvedu dva paralelna sustava izvr enja, jedan za presude po novom, a drugi po starom zakonu).

7 Te odredbe nalaze se u Zakonu o izvr enju kazne zatvora ali mnoge od njih i u Kaznenom zakonu, npr. odredbe o uvjetnom otpustu, izvr avanju rada za op e dobro, opozivu uvjetne osude, sigurnosnim mjerama i sl. No u tim slu ajevima treba od odredaba o izvr enju razlikovati odredbe o pretpostavkama za izricanje tih sankcija koje podlije u retroaktivnoj primjeni bla eg zakona . II. Na ela utvr ivanja bla eg zakona Da bi se razrije ile brojne situacije u kojima e se nakon 1. sije nja 2013. postaviti pitanje treba li primijeniti stari ili novi zakon, bit e od pomo i dva temeljna na ela: na elo konkretnosti i na elo alternativiteta. Na elo konkretnosti sastoji se u tome da se pri ocjeni koji je od dva zakona bla i uzmu u obzir samo one odredbe tih zakona koje se mogu primijeniti na slu aj koji sud rje ava.

8 Za razliku od apstraktne metode prema kojoj se uspore uju samo propisi dvaju zakona , mogu nosti koje ti zakoni pru aju i u situacijama koja nisu ni u kakvoj vezi s konkretnim slu ajem, na elo konkretnost tra i da se injeni no stanje u njegovoj cjelini podvede pod oba zakona te da se na taj na in utvrdi koji od njih daje povoljniji rezultat za po initelja u tom slu aju. Primjerice, apstraktno je uspore ivanje koje progla ava jedan zakon bla im zato to dovodi do bla e kazne kad se primijeni propis o ubla avanju kazne, iako u slu aju koji sud rje ava nema nijedne okolnosti koja bi opravdavala ubla avanje kazne; konkretno uspore ivanje, naprotiv, zahtijeva da se najprije utvrdi postoji li neka okolnost koja omogu uje ubla avanje kazne pa e se tek nakon toga ispitati koji zakon uz primjenu odredaba o ubla avanju kazne dovodi do povoljnijeg rezultata.

9 Primjena na ela konkretnosti do i e osobito do izra aja u slu ajevima kada je isti zakon djelomi no stro i, a djelomi no bla i. Tada e se primijeniti onaj koji u konkretnom slu aju dovodi do rje enja povoljnijeg za po initelja. To se mo e vidjeti iz sljede eg primjera. Kazneno djelo usmr enja na zahtjev iz l. 94. KZ/97 po inio je tko je drugoga usmrtio na 2 Tako i Ustavni sud RH u odluci U-I-1194/1997 (Narodne novine 50/99) pod III. 1, iako bez pobli eg obrazlo enja. Bilo bi ipak preporu ljivo da se ustavna odredba usuglasi s tekstom l. 3. st. 2. KZ/11. 3 Ana Gara i * Primjena bla eg zakona nakon stupanja na snagu novog Kaznenog zakona njegov izri it i ozbiljan zahtjev, a propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.

10 To je djelo sada obuhva enu u l. 112. st. 3. KZ/11 u okviru kaznenog djela usmr enja, koje ini tko usmrti drugoga na njegov izri it i ozbiljan zahtjev iz suosje anja zbog njegovog te kog zdravstvenog stanja, pri emu je predvi ena kazna zatvora do tri godine. Novom odredbom je, dakle, sni ena kazna to ga ini bla im, ali je i su eno bi e kaznenog djela jer vi e nije dovoljan izri it i ozbiljan zahtjev nego se tra i i da djelo bude po injeno iz suosje anja, to ga u situacijama kada ne postoji takav motiv ini stro im jer se onda ima smatrati ubojstvom iz l. 110. KZ/11. Ako je po initelju stavljeno na teret kazneno djelo iz l. 94. KZ/97 po injeno prije 1.