Example: barber

Osnovni slikarski elementi Likovna kompozicija

Osnovni slikarski elementiLikovna kompozicijaKompozicija kompozicija (lat. con = sa, ponere = staviti, sastaviti, tj. staviti jedno pored drugoga) Predstavlja raspored i odnos delova neke celine. kompozicija je pojam koji u likovnoj umetnosti ozna ava strukturu koju ine likovni elementi u svom me usobnom odnosu. Francuski slikar Matis zapisao je da je kompozicija umetnost raspore ivanja "raznih elemenata kojima slikar raspola e da izrazi svoje ose aje".Likovni elementi su: ta ka linija boja ravan tekstura prostor volumen svetlost i senkeTA KA Ta ka je najmanji likovni element kojim se mo e graditi likovno delo; osnovna Likovna i opti ka vrednost kojom mo emo graditi, me usobno kombinovati, nizati ili ih slobodno (pravilno ili nepravilno) raspore ivati na povr ini. Skupljenim (gu im) ili raspr enim (re im) rasporedom ta aka na povr ini dobijamo tamnije ili svjetlije tonske vrednosti, pa i privid zaobljenosti oblika (trodimenzionalnost) - to se naziva modeliranje ta kama.

Svi elementi u jednoj vizuelnoj predstavi moraju biti slični po nekom svojstvu. • Harmonija stoji na pola puta između kontrasta i monotonije; elementi u svojoj sličnosti nisu ni suprotni (kontrast) ni jednaki (monotonija). • Harmonija djeluje staloženo, mirno, opušteno. U spektralnom krugu boja, susedne boje su uvek harmonične.

Tags:

  Elementi

Information

Domain:

Source:

Link to this page:

Please notify us if you found a problem with this document:

Other abuse

Transcription of Osnovni slikarski elementi Likovna kompozicija

1 Osnovni slikarski elementiLikovna kompozicijaKompozicija kompozicija (lat. con = sa, ponere = staviti, sastaviti, tj. staviti jedno pored drugoga) Predstavlja raspored i odnos delova neke celine. kompozicija je pojam koji u likovnoj umetnosti ozna ava strukturu koju ine likovni elementi u svom me usobnom odnosu. Francuski slikar Matis zapisao je da je kompozicija umetnost raspore ivanja "raznih elemenata kojima slikar raspola e da izrazi svoje ose aje".Likovni elementi su: ta ka linija boja ravan tekstura prostor volumen svetlost i senkeTA KA Ta ka je najmanji likovni element kojim se mo e graditi likovno delo; osnovna Likovna i opti ka vrednost kojom mo emo graditi, me usobno kombinovati, nizati ili ih slobodno (pravilno ili nepravilno) raspore ivati na povr ini. Skupljenim (gu im) ili raspr enim (re im) rasporedom ta aka na povr ini dobijamo tamnije ili svjetlije tonske vrednosti, pa i privid zaobljenosti oblika (trodimenzionalnost) - to se naziva modeliranje ta kama.

2 Jedan umetni ki pravac se zasnivao na stvaranju slika ta kama boje - pointilizmaLINIJA (crta) je likovni oblik koji nastaje kretanjem ta aka u nizu na plohi ili u prostoru. Psiholo kim prou avanjem linija utvr eno je da svaka linija izra ava neki ose aj i ima svoje simboli ko zna enje. Tako: Vodoravna linija deluje mirno, opu teno. Posebno ako je ravnog oblika. Simbolizuje mir, opu tenost, a u krajnjem slu aju i smrt. Vertikalna, suprotno vodoravnoj, raste, uzdi e se, stoji uspravno, pa je simbol rasta i samim tim ivota. Kosa linija ne deluje stabilno kao prethodne dve, pa ostavlja utisak kretanja i dinamike. Simboli e pokretljivost i prostornost. Valovita linija djeluje blago, lagano i elegantno. Spiralna linija je slobodna krivulja koja ostavlja utisak kru nog kretanja i misti ne dinamike. Linijama se najbolje mo e izraziti karakter, temperament ili duhovno stanje umetnika. BOJA i VALER kao likovni elementi su obra eni u prethodnoj nastavnoj jediniciSPEKTRALNI KRUG BOJA- ahromatski tonovi- hromatski tonoviVALERRAVAN Ravan ili ploha je mesto gde se susre u prostor i neki volumen.

3 Ona ima samo dve dimenzije: visinu i irinu. Svaki oblik sa injen je od ploha. Apstraktni slikar Pit Mondrian slikao je svoje "kompozicije " na plohi platna u povr ima osnovnih MondrijanTEKSTURA Tekstura je osobina ( spolja nji izgled) neke plohe. Ona mo e biti glatka,hrapava,sjajna,mat. Tekstura kao likovni element se javlja u vajarstvu, arhitekturi i slikarstvu. U vajarstvu i arhitekturi tekstura je stvarna (povr ina, fasada gra evine ili povr ina skulpture), dok je u slikarstvu nestvarna (imitirana, iluzija teksture). Slikarska obrada povr ine zove se faktura, a zavisi od toga koliko je i na koji na in naneseno boje na sliku. Faktura mo e biti ujedna ena ili neujedna ena, glatka ili reljefna. Boja se mo e nanositi u tankom sloju, prozirno, pa je takav namaz lazuran (redak), a faktura glatka. Ako se boja nanese u debelim i gustim namazima nastaje pastuozan (gust) namaz, a faktura je i TapiesPERSPEKTIVA U likovnoj umetnosti perspektiva ozna ava na in prikazivanja volumena i prostora na plohi slike, stvaranje iluzije o dubini prostora.

4 Postoji vi e na ina prikazivanja perspektive kroz istoriju: Vertikalna (ikonografska) perspektiva je na in prikazivanja prostora po kome se 3D prostor prikazuje na 2D ravni tako da se ono to je u stvarnosti drugo (iza prvog), sla e po visini, drugo iznad prvog, vertikalno, odnosno horizontalno. Umesto nizanja planova preklapanjem u dubinu (kako i stoje u stvarnosti), prostorni planovi se ni u vertikalno jedan iznad drugoga, tako da se nigde ne preklapaju. Vertikalna se perspektiva pojavljuje u starom egipatskom slikarstvu, na asirskim reljefima ili arhajskim gr kim vazama, u evropskom romani kom slikarstvu, i jedna je od karakteristika de jeg crte a. Obrnuta perspektiva (inverzna) je na in prikazivanja prostora u kome se predmeti i likovi na slici ne smanjuju razmerno udaljeno u, nego obratno, a veli ina predmeta, umesto da se smanjuje, pove ava se prema dubini prostora. Ova perspektiva je svojstvena i goti kom slikarstvu 13.

5 I 14. vek. Linearna (geometrijska )perspektiva se temelji na prirodnom zakonu da se udaljavanjem od promatra a likovi smanjuju srazmerno udaljenosti pravocrtno, linearno i svi nestaju u jednoj te istoj ta ki nedogledu (vanishing point, punto di fuga). To su otkrili renesansni umetnici oko 1420. god. Ona je postala je obele je renesansne umetnosti 15. i 16. veka. Ova perspektiva se naziva i matemati ka i iluzionisti ka jer stvara autenti an utisak 3D prostoraMasaccio "Sveto trojstvo", Piero della Francesca "Bi evanje Hrista" Iluziju tre e dimenzije, tj. dubinu prostora mo emo linijama ostvariti na vi e na ina: preklapanjem oblika, crtanjem jednog oblika preko drugog, gde blizi oblik delimi no zaklanja dalji. skra enjem oblika. Nacrtan ovek je u takvom polo aju da se jedan deo njegovog tela vidi u normalnoj veli ini, a ostali delovi tela su umanjeni. Prikazivanjem oblika po planovima, i to u tri plana.

6 Atmosferska (zra na) perspektiva je, poput geometrijske, prirodna pojava koja predstavlja promenu tonova i boja usled udaljavanja oblika od oka posmatra a . Dakle to su predmeti dalji oni su ble i, mek i i gube se s daljinom u plavetnilo; a to su bli i to su o triji, ja ih lokalnih boja. Atmosferska perspektiva jedna je od temeljnih karakteristika baroknog slikarstva 17. i 18. veka, ali otkrili su je ve slikari visoke renesanse Leonardo da Vinci i Rafael. Koloristi ka perspektiva temelji se na injenici da nam se neke boje, u me udelovanju s drugim bojama, ine prostorno "bli ima", a druge "udaljenijima". To se temelji na iskustvu s atmosferskom perspektivom gdje je plava boja u daljini jer plava ima vrlo nisku frekvenciju i plavi zraci putuju najdalje, a tople boje gube svoj intenzitet kako se udaljavaju. Umetnici 20. veka, prvenstveno fovisti, uzeli su to kao zakon prostornosti i prikazivali bli e oblike toplim bojama, a dalje hladnijim bojama.

7 Poliperspektiva U modernoj i savremenoj umetnosti svojevrsna je primena raznolikih perspektiva tj. poliperspektiva (Pablo Picasso, Henri Matisse itd.).Pablo PikasoAnri Matis VOLUMEN Likovna kompozicija uklju uje vi e na ina kombinovanja likovnih elemenata: Ritam Kontrast Harmonija Ravnote a Proporcija Dominacija Jedinstvo RITAM je jedan od osnovnih elemenata kompozicije, predstavlja pravilnu smenu ili ponavljanje odre enih istaknutih i podre enih motiva. U slikarstvu je to ponavljanje odre enih oblika a osim toga mo e biti i smanjivanje svetla i senke i smanjivanje boja. Za ornament je tipi no beskona no ponavljanje motiva u istom ritmu. U slulpturi je to ponavljanje i smenjivanje volumena i upljina, odnosno punog i praznog. U arhitekturi ritam je ponavljanje odre enih elemanata u jednakim razmacima. Ritam je najlak e pojasniti na arhitekturi, jer je strogo ravnomeran ritmi ki odnos me u delovima temeljno svojstvo arhitektonskog dela.

8 Ritam ine dva lana: puno-prazno. Npr. na pro elju gr kog hrama ravnomerno se ni u volumeni kamenih stubova jednake debljine s jednakim razmacima praznog prostora. KONTRAST je sinonim za suprotnost, razli itost. To zna i da odnos najmanje dva ili vi e elemenata mora predstavljati nagla enu razliku. Kontraste mo emo tra iti u upore ivanju svih maksimalnih razlika: veliko-malo, visoko-nisko, dugo-kratko,puno-prazno,o u osvetljenju KOLORISTI KI KONTRASTI ine zasebnu spektralnom krugu boja, kontrastne su boje na suprotnim stranama kruga. Sistematizaciju kontrastnih svojstava dao je Johanes Itten prema kojem razlikujemo:a) kontrast boje prema bojib) kontrast svetlo - tamnoc) kontrast toplo - hladnod) komplementarni kontraste) simultani kontrastf) kontrast kvalitetag) kontrast kvantiteta HARMONIJA je slaganje, sklad. Svi elementi u jednoj vizuelnoj predstavi moraju biti sli ni po nekom svojstvu.

9 Harmonija stoji na pola puta izme u kontrasta i monotonije; elementi u svojoj sli nosti nisu ni suprotni (kontrast) ni jednaki (monotonija). Harmonija djeluje stalo eno, mirno, opu teno. U spektralnom krugu boja, susedne boje su uvek harmoni ne. RAVNOTE A predstavlja izjedna en, izbalansiran odnos elemenata. PROPORCIJA je me usobni odnos veli ina dva elementa Proporcija je odnos izme u dve veli ine, merilo po emu je ne to veliko, malo ili skladno. Proporcije su skriveni, ali uvek postoje i element u kompoziciji svakog likovnog dela i jedan od odlu uju ih initelja njegovog sklada (harmonije) ili nesklada. Jedno od najstarijih pravila sklada je proporcija zvana "zlatni presek" manji deo prema ve em, odnosi se kao ve i deo prema U likovnoj kompoziciji predstavlja preovladavanje, nadmo nost jednog elementa na slici u odnosu na U likovnim umetnostima ozna ava uskla enost likovnih elemenata me usobno likovnih elemenata sa na elima kompozicije dve ili vi e likovnih po bojiJedinstvo po veli iniVRSTE LIKOVNIH kompozicija Vrste likovnih kompozicija zavise od rasporeda oblika koje prikazujemo na papiru ili u prostoru, te tako postoje: Vertikalna Horizontalna Centralna Kosa Kru na Piramidalna Slobodna kompozicijaVertikalna U ovoj kompoziciji glavni elementi slike se nalaze u dominantnom vertikalnom, uspravnom polo aju u odnosu na format same slike.

10 Magrit ReneAnri MatisPablo PikasoGustav KlimtGustav KlimtHorizontalna U ovoj kompoziciji dominira horizontalni raspored likovnih elemenata, odnosno motiva na samoj MonePol SezanPol SezanCentralna U ovoj vrsti kompozicije glavni ili ve ina likovnih elemenata se nalaze ili gravitiraju ka van RajnJan StinDijagonalna U ovoj vrsti kompozicije glavni elementi su raspore eni u dijagonalnom Pol RubensJakob BekerTicijan VeceliPiramidalna U ovoj kompoziciji glavni elementi slike se nalaze uklopljeni u imaginarni piramidalni geometrijski SantiLeonardo da Vin iKru na U ovoj kompoziciji, elementi su raspore eni tako da obrazuju kru KandinskiAnri MatisSlobodna, kombinovana kompozicija koja sadr i u sebi vi e razli itih kompozicijskih slaganja elemenata ili je potpuno prozvoljna i KandinskiVe be Prakti ni zadatak Nastavna jedinica Osnovni likovni elementi , tema Upotreba jednog od likovnih elemenata u crte u(to mo e biti bilo koji element, valer, ta ka, bilo koji element kompozicije, ravnote a, harmonija.)


Related search queries